Europska komisija objavila je zimsku ekonomsku prognozu za 2023. godinu kojom predviđaju malu vjerojatnost da će plaće sustići rastuće troškove života u bliskoj budućnosti, iako predviđaju blagi rast na podučju EU-a za 0,8 posto. Unatoč energetskom šoku i rekordno visokoj inflaciji koja je uslijedila, usporavanje gospodarskog rasta u trećem tromjesečju pokazalo se blažim od prethodno procijenjenog, dok je u četvrtom tromjesečju gospodarstvo EU-a uspjelo stagnirati, umjesto očekivanog pada od 0,5 posto.
Tržišta rada nastavilo je jačati, a stopa nezaposlenosti u EU ostala je na najnižoj razini svih vremena od 6,1 posto u prosincu. Tri mjeseca pada stope inflacije potvrđuju da je vrhunac, prema jesenskim projekcijama, iza nas. Naposljetku, gospodarski sentiment nastavio se poboljšavati, što sugerira da će gospodarska aktivnost izbjeći smanjenje i u prvom tromjesečju 2023.

Ekonomske prognoze za 2023., izvor: Europska komisija

Ipak, gospodarstvo EU-a i dalje je opterećeno izazovima, kao što je inflacija koja je dodatno porasla u siječnju 2023. Nominalni rast plaća nastavio se po stopama ispod stopa inflacije, što je rezultiralo daljnjim gubicima kupovne moći radnika. Trenutne plaće mnogih radnika još uvijek odražavaju dogovorene plaće od razdoblja prije nego što je inflacija naglo porasla prošle godine.

Milijuni ljudi bore se staviti hranu na stol i zagrijati svoje domove, dok energetske i prehrambene tvrtke ostvaruju rekordne profite kao rezultat cjenovnih špekulacija. Potpuno je neprihvatljivo upozorenje Komisije da se kupovna moć neće oporaviti. Vrijeme je da se uhvatimo u koštac s pravim uzrokom inflacije oporezivanjem viška profita i pomaganjem žrtvama povećanjem plaća u skladu s troškovima života, izjavila je glavna tajnica ETUC-a Esther Lynch.

Ekonomska prognoza Europske komisije također pokazuje da je europsko gospodarstvo raslo brže nego što se očekivalo prošle godine i da zemlje članice smanjuju svoj omjer duga brže nego što to zahtijevaju pravila EU-a. Međutim, prognoza otkriva negativne učinke odluke Europske središnje banke da podigne kamatne stope na kućanstva i javna ulaganja.

Gospodarski rast jači od očekivanog predstavljen u prognozi opravdanje je mjera gospodarske potpore koje su uspostavljene kako na nacionalnoj tako i na razini EU-a kao odgovor na pandemiju i energetsku krizu. To pokazuje da bi svaki povratak na štednju bio pogrešan u načelu i praksi. Potrebna su velika javna ulaganja kako bi se ostvario socijalno pravedan prijelaz na zeleno gospodarstvo, rekla je konfederalna tajnica ETUC-a Liina Carr.

Prognoze za Hrvatsku

Hrvatski BDP smanjio se u trećem tromjesečju 2022. za 0,4 posto, uglavnom zbog pada ulaganja i državne potrošnje u kontekstu strožih uvjeta financiranja, poremećaja u opskrbnom lancu i rastuće inflacije. U četvrtom tromjesečju mješoviti signali ukazuju na široku stagnaciju iako se ne može isključiti tehnička recesija, jer su industrijska proizvodnja i trgovina na malo oslabili, ali se povjerenje potrošača i tvrtki počelo oporavljati, posebno u industriji i uslugama. Općenito, očekuje se da će snažna prva polovica godine omogućiti Hrvatskoj da dosegne 6,3 posto realnog rasta BDP-a u 2022., pri čemu će domaća potražnja biti glavni pokretač rasta, ali će i vanjski sektor pozitivno pridonijeti.

U 2023. godini predviđa se rast realnog BDP-a od 1,2 posto uz podršku pristupanja Hrvatske europodručju i schengenskom području, za koje se očekuje da će dodatno smanjiti troškove u trgovini i putovanjima, te potaknuti strana ulaganja. Istodobno, geopolitičke napetosti i slabije globalno okruženje opterećuju vanjsku potražnju. Očekuje se da će se realni prihodi početi oporavljati u drugoj polovici godine, zahvaljujući nižoj inflaciji energije i hrane te još uvijek otpornom tržištu rada, podupirući blagi porast potrošnje kućanstava.

Fotografija: ETUC