Ovi nalazi temelje se u novom Oxfamovom izvješću o nejednakosti i globalnoj korporativnoj moći – Inequality Inc. – objavljen uoči okupljanja svjetske poslovne elite u švicarskom Davosu. Izvješće otkriva da će, ako se isti trendovi nastave, svijet imati svog prvog trilijunaša u roku od deset godina, ali i da siromaštvo neće biti iskorijenjeno još 229 godina.

Svjedočimo početku desetljeća podjela, s milijardama ljudi koji nose ekonomske udare pandemije, inflacije i rata, dok bogatstvo milijardera raste. Ova nejednakost nije slučajna; klasa milijardera osigurava da im korporacije isporuče više bogatstva na račun svih ostalih.
Amitabh Behar, privremeni izvršni direktor Oxfam Internationala

U izvještaju je objavljeno da sedam od deset najvećih svjetskih korporacija ima milijardera kao izvršnog direktora ili glavnog dioničara, a te korporacije vrijede 9,3 trilijuna €, što je više od ukupnog BDP-a svih zemalja Afrike i Latinske Amerike. Unatoč tome što predstavlja manje od 6 posto svjetske populacije, EU je domaćin 15 posto svjetskih milijardera i 16 posto svjetskog bogatstva milijardera. Milijarderi u EU-u su od 2020. povećali svoje akumulirano bogatstvo za jednu trećinu, dosegnuvši 1,9 trilijuna € u 2023. godini.

Progresivni porez na bogatstvo multimilijunaša i milijardera u EU između 2 i 5 posto mogao bi prikupiti 286,5 milijardi eura svake godine. To bi moglo platiti 40 posto fonda EU-a za oporavak.
Europski porez na bogatstvo ključan je kako bismo spriječili da upadnemo u novo doba nadmoći milijardera. Poštenim oporezivanjem najbogatijih u Europi, EU drži ključ za početak sužavanja jaza između njih i nas ostalih. 
Chiara Putaturo, Oxfamova stručnjakinja za poreze u Europskoj uniji

Neke od najvećih kompanija u EU ostvarile su 172 milijarde € neto dobiti od srpnja 2022. do lipnja 2023. To je 66 posto više od njihove prosječne dobiti za razdoblje 2018. - 2021.
Primjer modernog monopolista u Europskoj uniji je drugi najbogatiji čovjek svijeta, francuski milijarder Bernard Arnault. On predsjeda carstvom luksuzne robe LVMH, koji okuplja brendove kao što su Christian Dior, Louis Vuitton i Chandon. Grupu je kaznilo francusko antimonopolsko tijelo. Vlasnik je i najvećeg francuskog medija, Les Échos, kao i Le Parisiena.

Niti jedna korporacija ili pojedinac ne bi trebao imati toliku moć nad našim ekonomijama i našim životima — da budemo jasni, nitko ne bi trebao imati milijardu dolara. 
Amitabh Behar, privremeni izvršni direktor Oxfam Internationala

Oxfamovo izvješće također pokazuje "rat protiv oporezivanja" od strane korporacija. U EU je stopa poreza na dobit pala s 32,2 posto u 2000. na 21,5 posto u 2023. Globalno, samo 4 posto od 1600 najvećih kompanija javno objavljuje svoju globalnu poreznu strategiju i poreze na dobit plaćene u svim zemljama.

Fotografija: Freepik.com