U zahtjevu za zaštitu prava trebalo bi biti navedeno tko ga je uputio, kome ga je uputio i kada, o kojoj se povredi prava iz radnog odnosa radi, kako je do nje došlo, te kada i kako je radnik saznao za tu povredu.

Zahtjev za zaštitu prava radnik ga može sastaviti sam, no preporučljivo je da se već u ovoj fazi potraži pravna pomoć, naročito ako se pretpostavlja da poslodavac neće odgovoriti na zahtjev.

Kad primi zahtjev za zaštitu prava, poslodavac ima rok od 15 dana u kojem mora na njega odgovoriti.

Ako poslodavac odgovori negativno, idućeg dana počinje teći novi rok od još 15 dana tijekom kojih radnik ima pravo zatražiti sudsku zaštitu, odnosno podnijeti tužbu sudu.

Ako poslodavac uopće ne odgovori na zahtjev za zaštitu prava, taj rok počinje teći nakon što je poslodavcu istekao rok od 15 dana za odgovor.

Da bi radnik mogao tražiti zaštitu suda, prije toga mora, podnijeti poslodavcu zahtjev za zaštitu prava, u navedenim rokovima.
Izuzetak je neisplata plaće ili nekog drugog novčanog potraživanja, kod kojih se radnik može odmah obratiti sudu, bez prethodnog pisanog zahtjeva za zaštitu prava.

Budući da je odnos između radnika i poslodavca ugovorni odnos, uloga državnih institucija (osim sudova) u ostvarivanju radničkih prava je ograničena – one mogu poslodavcu izreći kaznu, ali za ostvarivanje svojih individualnih prava, ako do toga ne može doći pregovorima s poslodavcem, radnik se mora obratiti sudu.

Zbog toga je važno nastojati da do povrede prava uopće ne dođe, a to se najbolje postiže organiziranjem radnika u sindikat. Sindikat može pregovarati i vršiti pritisak na poslodavca, a članovi sindikata imaju pravo na besplatno pravno savjetovanje i zastupanje na sudu, ako im to bude potrebno.

Nepoštivanje odredbi Zakona o radu i drugih propisa može se prijaviti Državnom inspektoratu. Inspektorat može naložiti određene mjere i poslodavcu izreći kaznu.

U slučaju neisplate plaće, Inspektorat može naložiti poslodavcu isplatu plaće, ali samo do iznosa minimalne plaće. Cjelokupni iznos radnik mora potraživati u sudskom postupku.

Neisplata plaće je i kazneno djelo, što znači da se može prijaviti i policiji.

Ako plaća nije isplaćena, a poslodavac je radniku svejedno obavezan izdati obračun plaće, i to najkasnije do kraja mjeseca u kojem je trebalo isplatiti plaću. Takav obračun je ovršna isprava i temeljem njega može se pokrenuti ovršni postupak u FINI.