Minimalna bruto plaća u 2025. godini iznosit će 970 eura što je uvećanje iznosa minimalne plaće od 130 eura u odnosu na prethodnu godinu, odnosno za više od 15 posto, čime će udio minimalne plaće u prosječnoj mjesečnoj bruto plaći isplaćenoj u pravnim osobama u Republici Hrvatskoj od siječnja do srpnja 2024. godine iznositi 54,10 posto, a udio u bruto medijalnoj plaći za srpanj 2024. godine iznositi 63,11 posto. Vlada RH je odlučila uvesti i kompenzacijsku mjeru za prerađivačku industriju u kojoj radi najviše onih koji primaju minimalnu plaću, u iznosu od 130 eura mjesečno za prvi kvartal 2025. godine.

Cilj sindikata je uvijek bio da minimalna plaća bude 50 posto prosječne plaće, odnosno 60 posto medijalne, što je i preporuka Direktive o primjerenoj minimalnoj plaći, i taj dio je ostvaren. No nemojmo zaboraviti i na velik porast troškova života, od covid krize, ulaska u Schengen zonu i uvođenja eura cijene su nenormalno porasle, posebno prehrane i odjeće. Bez obzira na rast minimalne plaće od 2016. godine, kupovna moć te minimalne plaće se nažalost malo povećala, kazao je Mladen Novosel, predsjednik SSSH i dodao da porast minimalne plaće nikad ne gura i porast prosječne plaće, te da je u Hrvatskoj problem što poslodavci mnogim radnicima isplaćuju minimalne plaće koje nadopunjuju neoporezivim iznosima. Imamo veliku razliku između isplaćene bruto plaće i primanja radnika koja su znatno veća. Danas minimalnu plaću prima oko 95 tisuća radnika, a 2015. smo imali 25 tisuća takvih radnika.

Novosel se osvrnuo i na kompenzacijsku mjeru od 130 eura po radniku u prerađivačkoj industriji i napomenuo kako ne opet ne postoje kriteriji za transparentnost tih mjera: Inzistirali smo da takav poslodavac koji dobije ove kompenzacijske mjere ne može na kraju godine iskazivati dobit i ne može dijeliti dividende, a ako to napravi morao bi vratiti ova kompenzacijska sredstva. Nisu postavljeni jasni uvjeti. Ovu priču moramo gledati šire jer se Vlada mora početi baviti politikom plaća, a ne odrediti minimalnu i ne voditi računa što se događa s drugim plaćama. Vlada je vidjela na vlastitoj koži u državnom i javnom sektoru što znači uhvatiti se posla oko sistematizacije. Ne možemo svi biti jednako plaćeni za različito složene poslove.

Kao jednu od ključnih reformi koju bi Vlada trebala provesti je uspostavljanje sustava nadzora proširenih kolektivnih ugovora. Mi imamo oko 60 posto pokrivenost kolektivnim ugovorima, ali to je pokrivenost na papiru, a ne pokrivenost u praksi. Državni inspektorat i Porezna uprava su u tom području neefikasni, zaključio je Novosel.

Cijelu emisiju možete pogledati ovdje.

Izvor: HRT