Europa je suočena s rekordno visokim nedostatkom radne snage, a istraživanja potvrđuju da su glavni uzroci tome niske plaće i radni uvjeti. Mnogi poslovi su fizički naporni, u intenzivnim uvjetima, a plaće radnicima su preniske da bi ih takvi poslovi uopće privukli. Wouter Zwysen, stariji istraživač na Europskom sindikalnom institutu (ETUI), objavio je istraživanje o povećanju nedostatka radnika od 2019. do 2022. godine, uglavnom u sektorima koji su nudili općenito lošije uvjete rada.

Stopa slobodnih radnih mjesta u Europi trenutačno je rekordno visoka, a čelnici zemalja Europske unije i poslodavci za nedostatak radnika okrivljuju isključivo jaz u vještinama među radnicima u EU. Smatraju da je osposobljavanje većeg broja radnika za rad u industrijama budućnosti ključan za socijalno pravedni prijelaz na zeleno gospodarstvo. Ipak, istraživanje Labour shortages – turning away from bad jobs pokazuje kako je manjak radne snage najveći u sektorima koji ne zahtijevaju nužno više vještine i kako je potraga najveća za radna mjesta koja su niže plaćena.

Potreba za više stručnog obrazovanja postoji, no potrebno je ulagati i u vještine radnika dok rade kako bi se izbjeglo zastarijevanje i omogućilo usavršavanje. Ovakvo gospodarsko okruženje obično bi rezultiralo boljom pregovaračkom pozicijom radnika, kao i povećanje plaća i radnih uvjeta, no u polovici zemalja članica Europske unije prošle su godine realne plaće pale unatoč činjenici da su profiti rasli.

Kriza nekvalitetnih poslova započela je oporavkom od pandemije Covid-19, dok njeno rješenje leži u predanosti poslodavaca da ponude kvalitetna radna mjesta, što rezultira većim zadovoljstvom radnika. Uspostavljanje ponovne ravnoteže moći između poslodavaca i radnika od neizmjerne je važnosti za europsko gospodarstvo jer se ono suočava s ratom u Ukrajini, energetskom krizom i krizom troškova života koja je uslijedila nakon visoke inflacije.

Ilustracija: ETUC