U HUP-Udruzi poslodavaca graditeljstva ističu da imaju znanja i potencijala za iskorak u velikim infrastrukturnim projektima što bi značajno osnažilo domaći sektor, i tehnološki i kadrovski i financijski, kao i dodatno pojačalo doprinos građevinskog sektora ukupnom gospodarstvu Hrvatske. No upozoravaju da uz jaku EU konkurenciju s kojom se nose na tržištu, sve veći izazov predstavlja nepoštena konkurencija iz trećih zemalja, najviše iz Turske i Kine, koja umjetno niskim cijenama cilja velike projekte, ali se javljaju i na natječaje sve nižih pragova vrijednosti, što posebno zabrinjava domaće kompanije.

Protiv nepoštene konkurencije iz tih zemalja bore se diljem EU i to prvenstveno prilagođavajući regulativu i praksu oko javne nabave, isključujući ponuđače koji ne mogu dokazati poštivanje lokalnih propisa, posebice onih iz radnog prava, ali reference i ostale elemente ponude koje jamče standard kvalitete, a za koje je nužna prisutnost na tržištu. Veliki preokret u smjeru zaštite fer tržišne utakmice omogućila je i recentna presuda Suda EU u predmetu C-652/22 | Kolin Inşaat Turizam Sanayi ve Ticaret koja nalaže da se gospodarski subjekti iz trećih zemalja koje nisu sklopile međunarodni sporazum u području javne nabave s EU ne mogu pozivati na jednako postupanje u projektima javne nabave u EU članicama.

Tu presudu u HUP-Udruzi poslodavaca graditeljstva smatraju važnom i nužnom za uključiti u procese velikih najavljenih natječaja za cestogradnju, poput izgradnje dionica A1 Križišće – Žuta lokva i A1 Zaton Doli – Dubrovnik te dionica na željezničkoj mreži u Hrvatskoj, konkretno na nizinskoj pruzi Zagreb - Rijeka. Također, smatraju da je potrebno i redefiniranje mehanizma EU od subvencioniranih tvrtki iz trećih zemalja koji je na razini EU postavljen na nabave vrijednosti 250 milijuna eura, dok bi za tzv. male članice ta granica trebala biti spuštena na 50 milijuna eura za što se zalažu Hrvatska i Slovenija.

Veliki infrastrukturni projekti imaju veliki pozitivan doprinos na ukupno gospodarstvo, jer se na njihovoj realizaciji aktivira cijeli niz domaćih dobavljača, proizvođača opreme, inženjera, omogućuje se investiranje u domaću građevinsku operativu i stvaraju se vrijedne reference za domaće kompanije. Ako to prepustimo nepoštenoj konkurenciji koja sa sobom donosi operativu i svoje ljude, smanjujemo pozitivan utjecaj tih velikih investicija na domaće gospodarstvo, ali i onemogućujemo razvoj domaćim kompanijama koje bez većih referenci i operative ostaju osuđene na manje lokalne projekte bez izvoznog potencijala, izjavio je Veljko Nižetić iz Izvršnog odbora HUP-Udruge poslodavaca graditeljstva.

Iz HUP-Udruge poslodavaca graditeljstva ističu da značajne razlike u ponudama koje na javnim natječajima ističu kompanije iz Turske i Kine mogu nastati jedino na zaobilaženju domaće regulative i standarda, najvećim dijelom na nepridržavanju kolektivnih ugovora ili pak značajnim subvencijama iz matičnih zemalja. Kao primjer su naveli umjetno niske ponude kineskih kompanija na natječaju u cestogradnji na dionici Staro Petrovo Selo - Požega te dionice Vučevica kod Splita. Iz Sindikata graditeljstva Hrvatske (SGH) upozoravaju da imaju jako loša iskustva sa nekim kompanijama iz trećih zemalja angažiranih na projektima u RH, primjerice turskim Cengizom i njezinim podizvođačima, po pitanju praćenja primjene granskog kolektivnog ugovora u području plaća. Naime, navedene tvrtke ne samo da odbijaju dati podatke o bruto plaćama u postupcima provjera koje provodi SGH nego zabranjuju radnicima sindikalno učlanjivanje i organiziranje. S druge strane, za neke druge tvrtke iz trećih zemalja koje su im dostavljale podatke, ne mogu potvrditi vjerodostojnost dostavljenih podataka jer ih nisu mogli provjeriti sa radnicima.
 
Iako postoji zakonodavni okvir koji omogućuje inspekciji rada i poreznoj upravi nadzor obračuna i isplata ugovorenih  plaća kolektivnim  ugovorom sa proširenom primjenom na cijeli građevinski sektor, to na žalost ne funkcionira u praksi. Istovremeno imamo saznanja da se na gradilištima kompanija iz trećih zemalja, ali i nekih nepoštenih domaćih kompanija, isplaćuju   značajno niža primanja od onih minimalno ugovorenih prema složenosti posla, ili se dio bruto plaća kompenzira neoporezivim primanjima, što je pogubno za buduće mirovine tih radnika.  Tome moramo stati na kraj, osigurati efikasnije načine provjere poštivanja kolektivnih ugovora    radnika u građevinarstvu na gradilištima i zahtijevati da dokaz o poštivanju kolektivnog ugovora bude obavezan element javne nabave, izjavila je Jasenka Vukšić, predsjednica Sindikata graditeljstva Hrvatske.

Mi ne tražimo zaštitu ni subvencije, kao što je to slučaj s kompanijama koje dolaze iz trećih zemalja kao što su Kina i Turska, a sve su prisutnije na našem tržištu. Tražimo isključivo fer tržišno natjecanje i osiguravanje da se svi koji rade u Hrvatskoj i sudjeluju u javnim nabavama drže zakona i standarda. Nepoštena konkurencija u ovoj fazi razvoja sektora ima pogubne posljedice po cijeli sektor koje će biti dugoročne. S obzirom na brojne manjkavosti u regulativi, ali i u praksi koje koristi nepoštena konkurencija, važno je uskladiti Zakon o javnoj nabavi i standardizirati praksu javnih naručitelja na svim razinama, što uostalom sve ili su napravile ili rade druge EU članice koje imaju problema s nepoštenom konkurencijom. Primjer sa presudom protiv turske kompanije koji je postao dio EU regulative je savršen primjer koji se mora implementirati u domaću praksu, izjavio je Darko Jambreković iz Izvršnog odbora HUP-Udruge poslodavaca u graditeljstvu.

Građevinska industrija je važna sastavnica svakog gospodarstva koja može stvarati visoku dodanu vrijednost čitavom gospodarstvu, što ovisi o kompleksnosti i veličini projekata na kojima je angažirana. Veliki građevinski sustavi ovise o velikim infrastrukturnim projektima, a veliki investicijski ciklus u infrastrukturu koji kreće u Hrvatskoj i regiji najbolja je prilika da se domaći građevinski sektor dodatno ojača i postane sposoban za jači izvozni iskorak, izjavio je Hrvoje Stojić, glavni ekonomist HUP-a.

U HUP-Udruzi poslodavaca graditeljstva su naglasili da pozorno prate proces javnog nadmetanja na pet projekata (cestovni projekti kod Dubrovnika, Rijeke i Omiša te željeznički projekt Leskovac Karlovac) ukupne vrijednosti preko 1,1 milijardu eura, koje su izuzetno važne za osiguravanje izgradnje domaće operative i referenci, pa apeliraju na javne naručitelje da iskoriste sve postojeće mehanizme osiguravanja fer tržišnog natjecanja te spriječe nepoštenu konkurenciju.

Izvor: HUP