Anketa o mladima u EU upućuje na sljedeće prioritete osoba između 16 i 30 godina:
1. Rast cijena i troškova života
2. Okoliš i klimatske promjene
3. Ekonomska situacija i otvaranje radnih mjesta
4. Socijalna zaštita, skrb i pristup zdravstvenoj zaštiti
5. Obrazovanje i pristup obuci
6. Stanovanje
Europska komisija predložila je Direktivu o pripravništvu u ožujku prošle godine, potez koji bi zabranom neplaćenog pripravničkog staža pomogao prekinuti iskorištavanje mladih na tržištu rada.
Ne samo da milijuni mladih ljudi nisu pošteno plaćeni za svoj naporan rad, već i neplaćeno stažiranje znači da moraju subvencionirati svoje zaposlenje u iznosu od 1028 eura mjesečno. To znači da je previše mladih ljudi isključeno iz niza karijera, ne zbog talenta, već zbog nejednakosti, istaknula je Tea Jarc, konfederalna tajnica Europske konfederacije sindikata (ETUC).
Međutim, ova anketa dolazi usred lobiranja Business Europe da se direktiva povuče kao dio deregulacijske akcije u stilu Trumpa u kojoj također žele vidjeti da se pravo na transparentnost plaćanja ukloni s dvije trećine radnica. Istraživanje je donijelo i sljedeće podatke:
Društveni mediji glavni su izvor informacija o političkim i društvenim temama za 42 posto ispitanika u dobi od 16 do 30 godina, a televizija je drugi najpopularniji izvor (39 posto). Sklonost TV-u posebno je izražena među osobama u dobi od 25 do 30 godina. Ova dobna skupina također će vjerojatnije koristiti internetske platforme s vijestima i radio od 16-18-godišnjaka. Mlađi sudionici (16-18) više se oslanjaju na društvene medije (45 posto) od 25-30 godišnjaka (39 posto) i vjeruju prijateljima, obitelji ili kolegama za informacije (29 posto u usporedbi s 23 posto).
Informacijski krajolik se brzo mijenja. Budući da većina mladih uglavnom dobiva vijesti s društvenih medija, političari i platforme društvenih medija imaju posebnu odgovornost u borbi protiv sve većeg broja dezinformacija, kazala je predsjednica Europskog parlamenta Roberta Metsola.
TV također ostaje vodeći izvor informacija za mlade u Portugalu (53 posto), Italiji (52 posto), Sloveniji (45 posto) i Francuskoj (43 posto). Mrežni tisak i/ili platforme s vijestima i radio izvori su informacija za 26 posto mlađih sudionika i 16 posto njihovih starijih kolega. U izdanju istraživanja iz 2021. glavni izvori vijesti bili su društveni mediji i web stranice s vijestima (svako od njih spomenulo je 41 posto ispitanika).
Instagram je top platforma za dobivanje političkih i društvenih vijesti među mladima (47 posto), a slijedi ga TikTok (39 posto). X (bivši Twitter) koristi samo 21 posto mladih, pokazalo je istraživanje.
Značajna većina (76 posto) mladih vjeruje da su već bili izloženi dezinformacijama i lažnim vijestima.
U devet zemalja EU više od polovice ispitanika izjavilo je da je bilo izloženo dezinformacijama 'često' ili 'vrlo često', s najvišim udjelima na Malti (59 posto), Mađarskoj (58 posto), Grčkoj (57 posto), Luksemburgu (55 posto) i Belgiji (54 posto). Nasuprot tome, udio onih koji vjeruju da nikada nisu bili izloženi dezinformacijama i lažnim vijestima najveći je u Rumunjskoj (19 posto), a zatim u Bugarskoj (11 posto).
70% sudionika ankete bilo je uvjereno da mogu prepoznati dezinformacije. Ispitanici s Malte i Hrvatske bili su najsigurniji u svoju sposobnost prepoznavanja dezinformacija, dok su se oni iz Austrije, Njemačke i Slovenije osjećali najmanje sigurnima.
Europska konfederacija sindikata (ETUC) kaže da rezultati EU Youth Survey pokazuju zašto Komisija, ministri i zastupnici moraju ispuniti svoja obećanja mladima.
Izvor: ETUC, Europski parlament
Fotografija: Priscilla Du Preez/unsplash.com
Samo organizirani u sindikat, radnici mogu kolektivno pregovarati s poslodavcem o svojim plaćama i uvjetima rada, te organizirati štrajk ako se s njim ne mogu dogovoriti o ovim pitanjima.