Međunarodna organizacija rada (MOR) objavila je novo izvješće Radno vrijeme i ravnoteža između poslovnog i privatnog života diljem svijeta prema kojem inovativni rasporedi radnog vremena, poput onih uvedenih za pandemije COVID-19, doprinose gospodarstvu, tvrtkama i radnicima, što uključuje veću produktivnost i bolju ravnotežu između poslovnog i privatnog života.
Izvješće razmatra dva glavna aspekta radnog vremena - radno vrijeme i raspored radnog vremena (raspored rada,) te učinke oba na poslovnu uspješnost i uravnoteženost između poslovnog i privatnog života radnika, a uključuje niz statistika o satima rada prije i tijekom pandemije.
Studija otkriva da veliki dio svjetske radne snage radi duže ili kraće od propisanog osmosatnog radnog vremena. Više od trećine radnika radi 48 sati i duže, dok petina svjetske radne snage radi manje od 35 sati tjedno.
Krizne mjere uvedene za vrijeme pandemije dokazale su da fleksibilno radno vrijeme pozitivno utječe na poslovanje kroz bolju produktivnost. Ograničavanje fleksibilnosti, s druge strane, donosi veće troškove i povećanu fluktuaciju radnika.Analizom različitih rasporeda radnih vremena i njihovih učinaka na ravnotežu između privatnog i poslovnog, stiglo se do rezultata koji pokazuju da fleksibilnije radno vrijeme može biti popraćeno troškovima uključujući veću rodnu neravnotežu i zdravstvene rizike.
Fenomen ‘velike ostavke’ stavio je ravnotežu između poslovnog i privatnog života u prvi plan društvenih pitanja i pitanja tržišta rada u svijetu nakon pandemije, rekao je Jon Messenger, glavni autor izvješća. Izvješće pokazuje da, ako primijenimo neke od lekcija iz krize izazvane COVID-19 i pažljivo proučimo način kako je radno vrijeme strukturirano, možemo stvoriti korist, poboljšavajući i produktivnost ibalans između posla i života.
Izvješće Radno vrijeme i ravnoteža između poslovnog i privatnog života diljem svijeta donosi niz zaključaka i preporuka:
- Zakoni i propisi o radnom vremenu i maksimalnom dnevnom broju radnih sati pridonose dugoročnom zdravlju i dobrobiti društva.
- Duži radni sati povezani su sa nižom produktivnosti.
- Države bi trebale iskoristiti iskustva stečena smanjenjem radnog vremena za vrijeme pandemije COVID-19.
- Skraćeno radno vrijeme s najvišim mogućim naknadama održavaju zaposlenost, kupovnu moć i ublažavaju gospodarske krize.
- Javne politike moraju promicati smanjenje broja radnih sati i promicati zdravu ravnotežu između poslovnog i privatnog života.
- Rad na daljinu pomaže u održavanju zaposlenosti i stvara prostor za autonomiju radnika. Potencijalni negativni učinci ovakvog poslovanja trebaju se regulirati javnim politikama.
Fotografija: Agê Barros / Unsplash
