Najveći jaz vidi se u najnužnijim životnim troškovima, onima stanovanja i režija koji su rasli četiri puta brže od plaća, dok su prijevoz i hrana (12 posto) rasli tri puta brže od plaća. Tako su realne plaće, koje pokazuju plaću nakon uračunavanja inflacije, u 2022. pale za čak 9 posto, dok je s druge pak strane realna dobit porasla za jedan posto. 

Današnje brojke još su jedan dokaz da su radnici žrtve inflacije, a ne njezin uzrok. Iza ovih brojki stoje stvarni ljudi koji su se borili staviti hranu na stol, zagrijati svoje domove i čak si priuštiti prijevoz do vlastitog radnog mjesta, izjavila je glavna tajnica ETUC-a Esther Lynch. 

Podaci Europske centralne banke upućuju na povećanja profitnih marži u 2021. i 2022. koje su bile veća od povećanja jediničnih troškova rada, što znači da kretanja profitnih marži imaju istaknutiju ulogu u poticanju inflacije. To je rezultat tvrtki, posebice onih u energetskom i prehrambenom sektoru, koje su iskoristile probleme s opskrbom kako bi povećale svoje cijene i ostvarile rekordnu dobit. Vrijeme je da političari prestanu kažnjavati žrtve inflacije zadržavanjem plaća i da se pozabave pravim uzrokom inflacije kroz neočekivane poreze na višak profita, kazala je Lynch.

U Hrvatskoj je prema Eurostatovim podacima inflacija u domeni stanovanja bila 13,2 posto, u transportu 13,1 posto, a u prehrambenim proizvodima i bezalkoholnim pićima čak 15,7 posto. Zabilježeno je povećanje cijene rada po satu od 8,8 posto. 

Fotografija: Freepik.com