Kakvo je aktualno stalno kad je riječ o seksualnom uznemiravanju na radnom mjestu? Kolika je njegova pojavnost, koji oblici su najčešći, kakve su reakcije na seksualno uznemiravanje, te njihove posljedice i ishodi? Jesu li propisi i postojeći mehanizmi zaštite adekvatni i dostatni? Koja je uloga sindikata, poslodavaca i države u prevenciji seksualnog uznemiravanja na radnom mjestu? 

Okupljene je pozdravila direktorica Zaklade Friedrich Ebert za Hrvatsku i Sloveniju, dr. sc. Sonja Schirmbeck, te istaknula kako je ovo prvi dio projekta koji će se nastaviti početkom 2025. godine kada će biti objavljeni objedinjeni rezultati istraživanja provedenih u Hrvatskoj, Bugarskoj, Češkoj, Grčkoj, Italiji i Slovačkoj koje će izraditi Srednjoeuropski institut za radna pitanja (CELSI). Posljednji dio projekta odnosi se na razvoj sustavnih edukacija, posebno za sindikalne povjerenike i predstavnike radnika u kompanijama.

Metode korištene u istraživanju su sekundarno istraživanje, anketa provedena na prigodnom uzorku, intervjui s radnicama koje su doživjele seksualno uznemiravanje i fokus grupa s predstavnicima dionika. O rezultatima istraživanja kao i preporukama govorile su autorice istraživanja Dijana Šobota, izvršna tajnica za međunarodne odnose i razvoj organizacije SSSH, dr. sc. Jelena Ostojić, asistentica na Odsjeku za sociologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i dr. sc. Petra Rodik, sociologinja, analitičarka i konzultantica specijalizirana za analizu podataka. 

Rezultati istraživanja

• 60 posto ispitanih misli da je u Hrvatskoj seksualno uznemiravanje na radnom mjestu česta pojava.
• 44,7 posto anketiranih koju su doživjeli seksualno uznemiravanje najčešće nisu ni na koji način reagirali.
• 50,3 posto anketiranih koji su doživjeli seksualno uznemiravanje, a nisu reagirali, navode da se u vezi s tim ništa ne može učiniti.
• Samo u 26,6 posto prijavljenih slučajeva, seksualno uznemiravanje je prestalo.
• 49,7 posto anketiranih nisu svjesni činjenice da poslodavac ima propise za slučaj seksualnog uznemiravanja.

Preporuke proizašle iz istraživanja

• Pravno obvezivanje poslodavaca da usvoje proaktivne mjere za sprečavanje seksualnog uznemiravanja, razviju interne propise u pogledu seksualnog uznemiravanja, provode edukacije i osiguravaju informiranost radnica i radnika o internim politikama u pogledu seksualnog uznemiravanja.
• Istraživanje i analiza razloga koji se kriju iza niskog broja prijavljenih slučaja seksualnog uznemiravanja na radnom mjestu i kreiranje posebnih mjera usmjerenih na uklanjanje uzroka neprijavljivanja te ohrabrivanje pojedinaca da istupe i prijave uznemiravanje.
• Provođenje politika nulte tolerancije prema bilo kojem obliku uznemiravanja na radnom mjestu te jačanje povjerenja u formalni postupak prijavljivanja seksualnog uznemiravanja na radnom mjestu: izrada transparentnih i dostupnih procedura na razini poduzeća/organizacije, te kontinuirano podsjećanje i informiranje radnika o istima.
• Ugrađivanje preventivnih mjera i odredaba za postupanje s pritužbama zbog seksualnog uznemiravanja u kolektivne ugovore i aktivan rad na informiranju radnica i radnika o njihovim pravima i postupcima prijavljivanja seksualnog uznemiravanja, i ostale preporuke.

Aktivistički performans i informiranje građana

Nakon predstavljanja istraživanja je na Trgu kralja Tomislava u Zagrebu održan aktivistički performans uz pop-up izložbu o rezultatima istraživanja i preporukama za djelovanje s ciljem sprečavanja seksualnog uznemiravanja na radnom mjestu. Tijekom akcije, aktivistkinje Ženske sekcije SSSH dijelile su letke i informirale građane o rezultatima istraživanja, oblicima i iskustvima seksualnog uznemiravanja te o tome što možemo i trebamo učiniti kako bismo zajedno stvorili radna mjesta bez nasilja i uznemiravanja.

Nakon akcije 25.11.2024. pop-up izložba je preseljena i dostupna za razgledavanje tijekom „16 dana aktivizma“ u predvorju Radničkog doma, Savez samostalnih sindikata Hrvatske, Trg kralja Petra Krešimira IV. br. 2, Zagreb.

Istraživanje i letak preuzmite iz priloženih dokumenata.