ZAGREB, 11. listopada 2022. – Savez samostalnih sindikata Hrvatske (SSSH) u suradnji sa Zakladom Friedrich Ebert (FES) organizirao je konferenciju Sektorskim kolektivnim pregovaranjem do Hrvatske zadovoljnih radnika, u sklopu projekta „Sindikati za pravedan oporavak“, financiranog sredstvima Europske unije. Na konferenciji su prisustvovale vodeće osobe sindikata udruženih u SSSH, predstavnici poslodavaca, inozemnih sindikata i europskih sindikalnih udruženja.
Konferenciju su pozdravnim govorima otvorili direktorica Zaklade Friedrich Ebert, dr.sc. Sonja Schrimbeck i predsjednik SSSH Mladen Novosel, koji je istaknuo da u Hrvatskoj postoje samo dva granska sektorska kolektivna ugovora u privatnom sektoru, iz graditeljstva te turizma i ugostiteljstva. Podsjetio je da su ove godine sindikati unutar SSSH, u međusobnoj koordinaciji, uputili inicijative za početak kolektivnih pregovora za sektore metalne, prehrambene, drvne i papirne industrije te poljoprivrede, te da ukoliko odaziv izostane, industrijske akcije su moguće.
O iskustvima, trendovima i sindikalnim zahtjevima predavanje održali su dr.sc. Torsten Müller, viši istraživač u Europskom sindikalnom institutu (ETUI) koji je govorio o Direktivi i mogućem sadržaju akcijskih planova za poticanje kolektivnog pregovaranja koje će države članice s pokrivenošću ispod 80 posto morati usvajati, te dr. sc. Gabriele Sterkel iz Odjela za politiku kolektivnog pregovaranja u njemačkom sindikatu Ver.di, koja je predstavila promjene u kolektivnom pregovaranju u Njemačkoj koje je do 1990-ih bilo uspješno, dok unatrag tridesetak godina negativan trend je evidentan, prvenstveno zbog reforme radnog zakonodavstva, liberalizacijom tržišta i privatizacijom.
Izv.prof.dr.sc. Dragan Bagić, s Odsjeka za sociologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu, predstavio je analizu i preporuke Kako unaprijediti kolektivno pregovaranje u Hrvatskoj, naglasivši ne postoji jedinstven sustav kolektivnog pregovaranja koji bi bio integriran u ukupni institucionalni poredak upravljanja tržištem rada i makroekonomskim trendovima. Rezultat su postojeće prakse kolektivnog pregovaranja koje nemaju znatne sistemske učinke na odnose tržišta rada.
Prema posljednjim podacima u Hrvatskoj je aktivno 580 kolektivnih ugovora, koji pokrivaju oko 670.000 radnika. U privatnom sektoru situacija je posebno nepovoljna s obzirom da postoje samo dva granska kolektivna ugovora, dok sustav kolektivnog pregovaranja pokazuje slabe učinke, a mnogi kolektivni ugovori su pro forme, te jasno ne definiraju cijenu rada.
U panel raspravi u kojoj su sudjelovali predsjednik SSSH Mladen Novosel, pomoćnik ministra rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike Dražen Opalić, predsjednica Sindikata graditeljstva Hrvatske (SGH) Jasenka Vukšić, predsjednik HUP-a Mihael Furjan, predsjednik Sindikata zaposlenih u poljoprivredi, prehrambenoj i duhanskoj industriji i vodoprivredi Hrvatske (PPDIV) Denis Paradiš, te izv.prof.dr.sc. Dragan Bagić s Filozofskog fakulteta u Zagrebu, govorilo se o aktualnim problemima u pristupanju kolektivnom pregovaranju, pa su udruge unutar HUP-a još jednom pozvane na suradnju, posebno one iz sektora prehrambene i duhanske industrije te poljoprivrede.
Razgovaralo se i o državnoj inspekciji koja nedovoljno kontrolira stanje na terenu i samo poštivanje kolektivnih ugovora. Svi su se složili kako Direktiva o primjerenoj minimalnoj plaći postavlja dobre temelje za tripartitnu suradnju, posebno pozdravljajući preporuku prema kojoj tvrtke koje nemaju kolektivne ugovore neće moći pristupiti procesu javne nabave. Svi dionici tripartitnog dijaloga bi trebali zajedno raditi na akcijskom planu kojim bi Vlada potaknula poslodavce na kolektivno pregovaranje kako bi dostigli europsku kvotu od 80 posto pokrivenosti kolektivnim ugovorima.
