Brnardić: Ugovor za stalne sezonske poslove na neodređeno u praksi neće promijeniti ništa

Zagreb, 19. travnja 2022. - Nastavno na online tribinu Kako do rada po mjeri čovjeka za sezonske radnike, te kvalitativnog istraživanja koje je proveo Institut za društvena istraživanja u Zagrebu u suradnji sa SSSH, savjetnica SSSH za radno i socijalno pravo Sunčica Brnardić za Jutarnji list usporedila je zakonsku regulativu vezanu uz sezonske radnike drugih mediteranskih zemalja s onom u Hrvatskoj, a osvrnula se i na novosti u prijedlogu novog Zakona o radu koji se tiču sezonskog rada.

Brnardić je istaknula kako je turizam jedna od najvažnijih djelatnosti za hrvatsko gospodarstvo, a osiguravanje poštenih uvjeta rada, visine plaće i zadovoljstva radnika trebao bi biti opći društveni prioritet.

Najveći postotak sezonskih radnika u Hrvatskoj radi na ugovore na određeno vrijeme, a zbog kratkih trajanja tih ugovora, u pravilu ne ostvaruju niz prava koji se vezuju za radni odnos. Tako, primjerice, oni koji su radili sezonski u pravilu ne mogu ostvariti naknadu za nezaposlenost u razdobljima u kojima ne rade.

Usporedba s drugim mediteranskim zemljama

U Grčkoj i Španjolskoj, situacija je po pitanju tipa ugovora slična, no sasvim je druga situacija kad su prava radnika u pitanju.

- Radnik koji se na određeno vrijeme zapošljava za rad u sezoni, ima pravo raditi za istog poslodavca i u sljedećoj sezoni. Radnik se o svojoj želji da i sljedeće godine radi za istog poslodavca očituje pisanim putem, a poslodavac takvo zapošljavanje može odbiti samo iz opravdanih razloga (što otvara put i zakonskoj zaštiti prava za tog radnika), rekla je Brnardić.

U Grčkoj se istekom ugovora ostvaruje i pravo na otpremninu, a u Španjolskoj je omogućeno ostvarivanje naknade za nezaposlene, ako u razdobljima izvan sezone radnik ne radi drugi posao.

Osim toga, u Grčkoj su u zakonu izrijekom navedena posebna prava sezonskih radnika, poput sezonskog dodatka na hranu.

Novosti u izmjenama i dopunama ZOR-a

Iako u postojećem Zakonu o radu već postoji ugovor za stalne sezonske poslove na određeno vrijeme, u tekstu prijedloga izmjena i dopuna Zakona o radu sada stoji kako on može biti sklopljen na određeno i neodređeno vrijeme, s time da ako se, primjerice, sklapa na određeno vrijeme, poslodavac je dužan radniku ponuditi sklapanje ugovora o radu za obavljanje poslova u idućoj sezoni, te mora radniku platiti produženo mirovinsko osiguranje i sve doprinose.

Brnardić smatra kako se ugovori za stalne sezonske poslove na određeno vrijeme koriste u manjoj mjeri (većinom u velikim hotelijerskim kućama), a da nema mjere aktivne politike zapošljavanja kojima se subvencionira uplata doprinosa - vjerojatno se ne bi ni koristili.

Isto tako, takav ugovor je, smatra Brnardić, naklonjeniji poslodavcima jer poslodavac može izbjeći zapošljavanje u narednoj sezoni, a radnik je istodobno vezan ponudom jer u suprotnom može Hrvatskom zavodu za zapošljavanje dugovati uplaćena sredstva, a za zadržavanje prava ne smije se zaposliti niti izvan sezone.

Stoga ugovor o radu za stalne sezonske poslove na neodređeno vrijeme, smatra Brnardić, u praksi ne bi promijenio ništa jer u odnosu na ugovor na određeno ne nudi nikakvu razliku, pa ni poticaj poslodavcu da s radnikom sklopi ugovor na neodređeno.

- Osim što sa sobom nosi određene pravne probleme, taj bi institut mogao ostati mrtvo slovo na papiru.

Istraživanje IDIZ-a i SSSH

Podsjetimo, 31. ožujka na online tribini održanoj u sklopu projekta Rad po mjeri čovjeka predstavljeni su preliminarni rezultati istraživanja o iskustvu sezonskog rada u Hrvatskoj koji su pokazali kako je sezonski rad izrazito prekaran i nesiguran oblik rada po svim aspektima kojeg karakterizira nizak stupanj kontinuiteta zaposlenja, neadekvatni prihodi, izostanak formalne zaštite i izostanak kontrole nad radnim procesom.

Više o rezultatima istraživanja pročitajte OVDJE

Iz medija:

Jutarnji list: ‘Radiš i spavaš. I to je to. Na podu linoleum, na zidu plijesan, WC urušen, nas 7 u garaži...‘