SSSH

PočetnaVijestiISTRAŽIVANJE: Zaposleni na određeno žrtve nejednakog postupanja, nižih plaća i lošijih uvjeta rada

Savez samostalnih sindikata Hrvatske

Trg kralja Petra Krešimira IV. 2,
10 000 Zagreb

tel: + 385 1 46 55 616
tel:+ 385 1 46 55 013
fax: + 385 1 46 55 040
email: sssh@sssh.hr

Opširnije

ISTRAŽIVANJE: Zaposleni na određeno žrtve nejednakog postupanja, nižih plaća i lošijih uvjeta rada

Zagreb, 26. siječnja 2022. - Institut za društvena istraživanja u Zagrebu (IDIZ) i Savez sindikalnih sindikata Hrvatske ( SSSH) proveli su istraživanje o iskustvu rada na određeno u Hrvatskoj, u sklopu kojega su jučer predstavljeni rezultati izvornog anketnog istraživanja istraživačkog tima sastavljenog od Jelene Ostojić (FFZG), Sunčice Brnardić ( SSSH), Katarine Jaklin (IDIZ) i Tea Matkovića (IDIZ).

Istraživanje provedeno na nacionalno reprezentativnom uzorku od 764 ispitanika pokazalo je zabrinjavajuće rezultate – među osobama koje su radile na određeno vrijeme, gotovo polovica (46 posto) doživjela je barem jedan oblik nejednakog postupanja na radnome mjestu, a zaposleni na određeno češće izvještavaju o negativnim posljedicama posla na druge aspekte života nego stalno zaposleni radnici.

Iako se Zakonom o radu izričito jamče jednaki uvjeti rada i mogućnosti usavršavanja zaposlenih na određeno i neodređeno, 24 posto osoba s iskustvom rada na određeno smatra kako nisu imali jednaku plaću, 22 posto je onih koji smatraju da nisu mogli jednako birati termine godišnjeg odmora i slobodnih dana, a 17 posto njih smatra kako nisu mogli jednako ostvariti pravo na bolovanje.

Osobe zaposlene na određeno, među ostalim, imaju niža primanja, rjeđe ostvaruju materijalna prava na naknadu za prijevoz i regres, te pravo na božićnicu i uskrsnicu. Imaju i manje plaćenih edukacija i usavršavanja, češće su prekvalificirane za svoj posao, češće rade u smjenama, nedjeljom i blagdanima, a rjeđe rade u struci.

Povezano s time, 34 posto zaposlenih na određeno smatra da ima izrazito otežan pristup financijskim uslugama (krediti, minusi, rate), u odnosu na devet posto zaposlenih na neodređeno. Isto tako, 21 posto zaposlenih na određeno smatra kako im je izrazito otežano postizanje stabilne financijske situacije (u odnosu na devet posto među zaposlenima na neodređeno).

Istraživanje je pokazalo i kako se na određeno vrijeme zapošljava najčešće u svrhu probnoga rada (38 posto), što je izravna zloupotreba ovog oblika ugovora o radu. Probni rad nije zakonski dozvoljen razlog zapošljavanja na određeno vrijeme, već u tu svrhu služi institut probnoga rada unutar zapošljavanja na neodređeno.

Navedeni rezultati još su porazniji kada se u obzir uzmu podaci koji govore o raširenosti rada na određeno i zabrinjavajućem trendu njegova kontinuirana rasta u Hrvatskoj. Zakon o radu definira kako je rad na određeno iznimka, no unatoč tome, 2019. godine među osobama koje su se zaposlile uz posredovanje Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, njih 88 posto zaposlilo se na određeno vrijeme.

Isto tako, 2020. godine u pravnim je osobama na određeno vrijeme bilo zaposleno 16,2 posto radnika, u odnosu na 2010. godinu kada je taj udio iznosio 12,1 posto. Uz najbrži rast broja ugovora na određeno vrijeme u Europskoj uniji, Hrvatska je posljednjih godina uvjerljivo na prvom mjestu u Europskoj uniji po broju ugovora na određeno vrijeme izrazito kratkoga trajanja (od jednog do tri mjeseca).

Jaklin je zaključila kako je rad na određeno u Hrvatskoj daleko od iznimke, te je prisutan trend njegove normalizacije i zloupotrebe.

- Mehanizmi koji bi trebali osigurati jednakost zaposlenih na određeno i neodređeno ne funkcioniraju, a razlike u negativnom utjecaju i posljedicama posla na privatni život se s dobi (pogotovo kod radnika i radnica starijih od 35 godina) samo povećavaju.

Rezultati istraživanja predstavljeni su tijekom procesa izrade novog Zakonu o radu koja je u tijeku i u kojem je udio radnika zaposlenih na određeno identificiran kao jedan od ključnih problema na tržištu rada u Hrvatskoj. Sindikati će rezultate ovoga istraživanja iskoristiti u nastavku pregovora, tražeći odlučnije i učinkovitije mjere od onih koje je dosad predložila Vlada RH s ciljem smanjivanja udjela u govora na određeno vrijeme – prije svega kroz smanjenje ukupnog dozvoljenog trajanja svih uzastopnih ugovora o radu na određeno vrijeme s tri na dvije godine, uvođenje prava na otpremninu nakon dvije godina rada na određeno, te prebacivanje tereta dokazivanja s radnika na poslodavca u slučaju da je ugovor na određeno vrijeme sklopljen protivno Zakonu.

U privitku pronađite sažeti prikaz najvažnijih nalaza istraživanja, a u nastavku i poveznicu na cijelu snimku predstavljanja istraživanja i panel rasprave: https://www.youtube.com/watch?v=5brL3EiWKDw

Predstavljanje rezultata istraživanja održano je u okviru projekta „Rad po mjeri čovjeka“, sufinanciranog sredstvima Europske unije iz Europskog socijalnog fonda.


 

Što je najveći problem na području radnoga vremena?

Neplaćeni prekovremeni rad
Nemogućnost utjecaja na radno vrijeme
Rad nedjeljom