SSSH

PočetnaVijestiOdržan tradicionalni sindikalni susret Praznik rada u Tvornici

Savez samostalnih sindikata Hrvatske

Trg kralja Petra Krešimira IV. 2,
10 000 Zagreb

tel: + 385 1 46 55 616
tel:+ 385 1 46 55 013
fax: + 385 1 46 55 040
email: sssh@sssh.hr

Opširnije

Održan tradicionalni sindikalni susret Praznik rada u Tvornici

Zagreb, 29. travnja 2022. - Nakon dvije godine i ograničenja uzrokovanih pandemijom koronavirusa, konačno su se stekli preduvjeti da propisno, u skladu s tradicijom, obilježimo Praznik rada.

Praznik rada u Tvornici tradicionalni je dio višednevnog obilježavanja Praznika rada SSSH, i s veseljem smo dočekali priliku da se s našim članovima, sindikalnim povjerenicima, ali i predstavnicima izvršne vlasti osvrnemo na važnost sindikata u društvu i podsjetimo na povijest sindikalne borbe i Praznika rada.

Na pozive koje smo uputili tijelima nacionalne i lokalne vlasti, odazvali su se predsjednik RH Zoran Milanović, gradonačelnik Grada Zagreba Tomislav Tomašević, a u ime predsjednika Vlade RH došao je i državni tajnik u Ministarstvu rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Dragan Jelić.

Predsjednik SSSH Mladen Novosel istaknuo je zadovoljstvo što su se nakon dvije godine pandemije konačno stekli uvjeti za održavanje ovog tradicionalnog susreta, ali isto tako da su protekle dvije godine izazvale psihičke probleme kod radnika, ali i ekonomsku krizu i posljedice koje ćemo dugo osjetiti.

To je, prije svega, enormni rast cijena kojeg rast plaća ne prati, zbog čega je pod hitno potrebno povisiti plaće radnika, s ciljem da do 2026. godine prosječna plaća dosegne 1.500 eura, a minimalna 750 eura. To, istaknuo je Novosel, treba postići kroz kolektivno pregovaranje i više kolektivnih ugovora, posebice sektorskih. Tome će biti posvećeno i prvo prosvjedno obilježavanje Praznika rada u posljednje tri godine, prosvjednim maršom "Za Hrvatsku zadovoljnih radnika."

- Želimo poslati poruku hrvatskim poslodavcima koji odbijaju kolektivno pregovarati. U privatnom sektoru samo je jedan sektorski kolektivni ugovor proširen na sve pravne osobe u toj djelatnosti, a to je sektor graditeljstva. No u nizu drugih sektora, hrvatski poslodavci u ovom trenutku odbijaju sektorski kolektivno pregovarati. U velikom broju poduzeća imamo potpisane kućne kolektivne ugovore, ali oni nisu dovoljni da bi na razini privatnog sektora, u kojem radi oko 800 tisuća radnika, svi radnici imali podjednaka minimalna prava, kao što ih imaju radnici u državnom i javnom sektoru. Naša je misija da na razini privatnog sektora također imamo jasan sustav pregovaranja i proširene sektorske kolektivne ugovore čija će se provedba temeljem Zakona o minimalnoj plaći, moći nadzirati od strane Državnog inspektorata i Porezne uprave.

- U Hrvatskoj nije problem zakon, već nadzor njegove provedbe. Kapacitiranost državnog inspektorata od 90-ih godina je premala. Dok nema strožeg nadzora, kako neisplate plaće, tako i bilo kakvog omalovažavanja prava bilo kojeg radnika, možemo promijeniti sve zakone, nikakve koristi od toga neće biti.

Novosel je istaknuo kako je prosvjedni marš prvo upozorenje.

- Ako poslodavci ne sjednu za stol sa sindikatima kako bi pregovarali na razini sektora, imat će štrajkova i industrijskih akcija daleko više nego sada.

Poruka će biti upućena i Vladi RH da kroz Zakon o radu i druge zakone mora poticati kolektivno pregovaranje i da ne podilazi poslodavcima s, primjerice, neoporezivim davanjima.

- Kada poslodavci traže od Vlade da ne oporezuju davanja, kako bi mogli više isplatiti radnicima, radnici ne dobiju ništa više, nego poslodavcima ostane više za njih. Kada radnici odu u mirovinu, onda shvate koliko je ona mizerna i to je ono što si ne smijemo dozvoliti.

Okupljenima se obratila i predsjednica Sekcije mladih SSSH Ana Šer koja je istaknula važnost kvalitetnih radnih mjesta i rada po mjeri čovjeka - rada koji, među ostalim, podrazumijeva dobru plaću, kvalitetnu ravnotežu privatnog i poslovnog života i sigurna radna mjesta. Problematizirala je i težak život mladih radnika i nemogućnost samostalnog življenja, potkrijepivši ga svojim primjerom. Ana sa svoje 34 godine života živi s roditeljima i dijeli sobu s bratom.

- Iskreno volim ih najviše na svijetu, ali ipak želim vlastiti mir i život. Nije jednostavno baš uvijek, sukob generacija standardno. Za najam bi mi trebalo pola plaće, režije, hrana... Što onda ostane, pitam vas. Kakav je to život? Željela bih stvarati svoj vlastiti dom, čitati bez da mi netko ometa mir, biti slobodna raditi što želim, kad želim i kako želim, napraviti život po svom. Sigurna sam da ne tražim previše, ali je to potpuno nemoguća misija uz minimalac, rekla je Ana, te dodala kako, kao svi radnici, treba i zaslužuje više, a samo uz pomoć sindikata moguće je napraviti bolje kolektivne ugovore, poboljšati Zakon o radu i napraviti bolja radna mjesta.

Gradonačelnik Zagreba Tomislav Tomašević u svojem je izlaganju istaknuo kako je zaprimio kritiku predsjednika Novosela vezano za otkaze u Zagrebačkome holdingu, te se osvrnuo i na važnost kvalitete radnih mjesta, ali i težnje gradske vlasti da se ukine agencijski rad u gradskim poduzećima i poveća sigurnost radnih mjesta.

- Zadatak nam je da imamo zadovoljne radnike, da kvaliteta rada bude na razini.

Spomenuo je i kako je zaposleno više od 400 novih radnika u gradskim vrtićima, te kako će gradska vlast nastojati stati na kraj stranačkim zapošljavanjima. Osvrnuo se i na rad sindikata.

- Sindikalno organiziranje je vrijednost koju želimo poticati kao zajednica. Sindikalno organiziranje i kolektivno pregovaranje nesumnjivo vode boljoj kvaliteti života za sve, dostojanstvenim plaćama i kvalitetnijim i sigurnijim radnim mjestima.

Okupljenima se obratio i izaslanik predsjednika Vlade RH, državni tajnik u Ministarstvu rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Dragan Jelić, koji je istaknuo kako su radnici ti koji su izborili pravo na dostojan rad i život, no zadržavanje i unapređivanje tih radnih i socijalnih prava i dalje su izazov. Tržište rada, dodao je Jelić, drastično se promijenilo, te Vlada RH aktivno radi na usklađivanju s novim okolnostima, dok istovremeno vodi računa da su dostojanstvo rada i djelotvorni socijalni dijalog između socijalnih partnera vrijednost koju žele sačuvati i ostaviti u naslijeđe. 

Predsjednik RH Zoran Milanović istaknuo je kako sindikalan rad, težak rad, pogotovo u privatnom sektoru. Glavni problem je, smatra Milanović, u politici provedbi zakona - sudovima i inspektoratima. 

- Inspektorat u ovom trenutku vodi stranačka osoba. To moram reći. Totalno stranačka osoba. U moje vrijeme nije bilo tako, rekao je Milanović.

Upozorio je kako je sindikatima koji se prvenstveno bave radnicima u privatnom sektoru danas teško prepoznati protivnika jer je on "fluidan, ambivalentan, raspršen kao spektar zraka".

Veliku opasnost Milanović vidi u inflaciji, na koju sindikati ne mogu utjecati.

- Inflacija udara one koji žive od plaće, koje su uvijek male, a to je ogromna većina ljudi. Sindikati se teško bore s privatnim sektorom. Ovo što vi vodite, to je hibridni rat. Tu nema teške artiljerije, to su sredstva lakog oružja, komandoske akcije, i zato moj respect."

U skladu s tradicijom, dodijelili smo i nagrade Srce sindikalne solidarnosti i Povelje Srce sindikalne solidarnosti istaknutim sindikalistima udruženih sindikata. Glavnu nagradu predsjednik SSSH Mladen Novosel uručio je Sandri Crnković, sindikalnoj povjerenici u podružnici Samostalnog sindikata radnika u komunalnim i srodnim djelatnostima Hrvatske (SSKH) Gradsko stambeno komunalno gospodarstvo (GSKG).

- Već sama nominacija za nagradu Srce Sindikalne solidarnosti od moga sindikata mi je bila velika čast s obzirom da smo veliki sindikat sa više od 200 sindikalnih podružnica. Kada mi je javljeno da sam i dobitnik nagrade, bila sam jako sretna i ponosna, a ovo priznanje mi je samo dokaz da idem srcem naprijed u borbi za male i vrijedne radnike. Živim svaki njihov problem i ovo mi je poticaj i dalje budem uvijek i jedino na strani radnika. Za mene su sindikalna prava i slobode isključivo dio sustava temeljnih sloboda i prava čovjeka. Sloboda udruživanja i osnivanja sindikata spada u prvu generaciju ljudskih prava. Zato želim naglasiti da sam ovu nagradu dobila i zbog svojih članova koji su prije četiri ili pet godina kada smo osnovali sindikalnu podružnicu u mom Društvu, bez obzira na tadašnje „kritike“ osnivanja nove sindikalne podružnice, kao odgovor na loš rad tadašnjeg jedinog Sindikata u Društvu, ostali u članstvu i svi smo zajedničkim i kvalitetnim radom povećali broj radnika u podružnici skoro tri puta.

Povelje Srce sindikalne solidarnosti dobili su i regionalni povjerenik Sindikata turizma i usluga Hvratske (STUH) Lovre Raffanelli, za značajan doprinos obrani prava radnika za vrijeme pandemije COVID-19 i sprečavanju otkazivanja radnicima ugovora o radu.

Branislav Dimitrijević, također povjerenik STUH-a, Povelju je zalužio doprinosom u učlanjivanju stranih radnika u sindikat i informiranju o njihovim pravima, osiguravši im kvalitetnu prilagodbu na rad u Hrvatskoj.

Povelju je dobio i Željko Laklija, sindikalni povjerenik Sindikata prometa i veza Hrvatske (SPIVH) u podružnici Ceste Bjelovar d.d. za iznimne rezultate u sindikalnome organiziranju radnika, od kojih je 80 posto zaposlenih u tvrtki član sindikata.

Matija Lovreković, sindikalni povjerenik Sindikata metalaca Hrvatske - Industrijskog sindikata u podružnici Đuro Đaković - Montaža u podružnici ima 700 članova sindikata od 865 zaposlenih, zahvaljujući kontinuiranom i aktivnom učlanjivanju, zbog čega je i njemu dodijeljena Povelja srce sindikalne solidarnosti.

Povelja SSSH povjereniku za zaštitu na radu uručena je Slađanu Pejiću iz 3. Maja.

- Ova nagrada mi znači puno, netko je prepoznao i moj rad. No, ova nagrada ima i veliko značenje za moje kolege povjerenike koji sa mnom rade na promociji zaštite na radu u Brodogradilištu 3. maj. U brodogradilištu 2019. smo krenuli od nule, nismo imali osobnih zaštitnih sredstava. Radnicima u zaštiti na radu se poomoglo uvođenjem jedne novine koja se zove obrazac za prijavu opasnosti gdje svaki radnik, pa čak i anonimno je u mogućnosti da navede o čemu se radi, najčešće ugrozi zdravlja ili života i Služba zašite na radu tada reagira po hitnom pstupku, rekao je Pejić za jadranski.hr.

Iz medija:

Što je najveći problem na području radnoga vremena?

Neplaćeni prekovremeni rad
Nemogućnost utjecaja na radno vrijeme
Rad nedjeljom