Veće plaće i više sektorskih kolektivnih ugovora: Prvi korak za Hrvatsku zadovoljnih radnika!

Zagreb, 1. svibnja 2022. - Savez samostalnih sindikata Hrvatske (SSSH) prosvjednim se maršom „Za Hrvatsku zadovoljnih radnika“ ove godine, nakon dvogodišnje pauze uzrokovane pandemijom koronavirusa, vratio prosvjednom obilježavanju Međunarodnog praznika rada i tradicionalnom izlasku na ulice.

Rast plaća i broja kolektivnih ugovora, posebice granskih u privatnom sektoru, te učinkovitiji nadzor nad njihovom provedbom središnji su zahtjevi i poruke sindikata, upućene u neposrednoj blizini sjedišta Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) u Radničkoj cesti.

Upozoreno je kako su standard i realna vrijednost plaća ugroženi golemim poskupljenjima i inflacijom, a jedini način na koji se mogu i moraju očuvati je rast plaća. One, poručeno je na prosvjedu, do 2026. godine moraju dosegnuti iznos od 1.500 eura prosječne i 750 eura minimalne plaće, a to je, kao i u razvijenim zemljama u koje hrvatski radnici odlaze, potrebno osigurati jačanjem sustava kolektivnog pregovaranja i povećanjem broja sektorskih kolektivnih ugovora u privatnom sektoru, u kojem radi gotovo milijun radnika. U Hrvatskoj su trenutno samo dva na snazi, a od njih, samo je jedan proširen na sve poslodavce u djelatnosti.

Odgovornost za to je prije svega na poslodavcima i njihovim udrugama od kojih većina kategorički odbija kolektivno pregovarati. Dokaz za to su i inicijative za pokretanjem kolektivnih pregovora koje su četiri granska sindikata udružena u SSSH tijekom ožujka poslala udrugama poslodavaca, a samo je na jednu odgovoreno – i to negativno. Riječ je o sektorima metalne, prehrambene i poljoprivredne industrije i industrije građevinskog materijala, te javnog linijskog prijevoza.

- Niska cijena rada u Hrvatskoj je prošlost. Hrvatski radnici ne žele više raditi za niske plaće, a to je jasno i poslodavcima koji sve teže pronalaze radnike – ne samo u Hrvatskoj, nego i u okolnim zemljama, pa nam sada dolaze radnici iz dalekog Nepala, Filipina i Indije. Uskoro ni njih neće biti. Neće biti nijedne zemlje iz kojih će poslodavci i agencije moći dovoditi radnike. Hrvatska svoje tržište rada ne može graditi na stranim radnicima i niskoj cijeni rada, rekao je predsjednik SSSH Mladen Novosel.

Dodao je i kako je ovaj prosvjed prvo upozorenje poslodavcima koji odbijaju pregovarati.

- Ako poslodavci ne pristanu sjesti za stol sa sindikatima kako bi pregovarali na razini sektora, mogu biti sigurni da će štrajkova i industrijskih akcija imati daleko više nego dosad. Naši su sindikati i njihovi članovi na to spremniji nego ikad.

Uz poslodavce koji ne žele pregovarati i ne pregovaraju u dobroj vjeri, Novosel je poruku uputio i Vladi RH za koju smatra da ne čini dovoljno kako bi Zakonom o radu i drugim propisima potaknula sektorsko pregovaranje, a još manje kako bi osigurala kvalitetan nadzor primjene onih sektorskih ugovora koji postoje.

- Državni inspektorat izrazito je potkapacitiran već godinama. Možemo promijeniti sve zakone koje imamo, ali dok nema strožeg nadzora poslodavaca i njihovog omalovažavanja bilo kojeg prava radnika, od promjena zakona nećemo imati nikakve koristi.

Novosel je od Vlade RH zatražio i da prestane podilaziti poslodavcima stalnim povećavanjima neoporezivih davanja radnicima.

- Porezna rasterećenja poslodavaca prelijevaju se tim istim poslodavcima koji samo gomilaju svoj profit, a ne radnicima koji im taj profit osiguravaju svojim radom. Čak i ako neka mizerija od tog profita i završi u džepu radnika kroz neoporeziva davanja, to nije bruto plaća, a radnici toga bolno postanu svjesni kada vide svoju prvu mirovinu, zaključio je Novosel.

Prosvjednicima su se obratili i predsjednici udruženih sindikata – Željko Klaus, predsjednik Samostalnog sindikata energetike, kemije i nemetala Hrvatske (EKN), Stjepan Lisičak, predsjednik Sindikata prometa i veza Hrvatske (SPIVH), Božica Žilić, predsjednica Sindikata obrazovanja, medija i kulture (SOMK), te Denis Paradiš, predsjednik Sindikata zaposlenih u poljoprivredi, prehrambenoj i duhanskoj industriji i vodoprivredi Hrvatske (PPDIV).

Iako iz različitih sektora, s nizom specifičnosti za pojedinu djelatnost, predstavnici navedenih sindikata složni su kako je na njih potrebno odgovoriti širokom primjenom kućnih ili sektorskih kolektivnih ugovora kako bi se osigurao dostojanstveni minimum prava za što veći broj radnika, te kako ona ne bi bila prepuštena isključivo volji poslodavaca.

To se, rekli su, mora događati ukorak s unapređenjem sustava nadzora primjene prava iz kolektivnih ugovora koji danas gotovo da i ne postoji. No ondje gdje postoji sindikat, prava se rjeđe krše, primjena njihovih prava se nadzire, a radnici su zaštićeniji. Stoga su pozvali sve radnike da se organiziraju ili učlane u sindikat, pruže otpor i kolektivno izbore za bolja prava – i Hrvatsku zadovoljnih radnika.