Izmjene i dopune Zakona o radu

ZAGREB, 9. lipnja 2022. - Izmjene i dopune Zakona o radu bi javnosti trebale biti predstavljene do kraja lipnja 2022., nakon što se provede usuglašavanje s resornim Ministarstvima. Javno savjetovanje trajat će mjesec dana.  Očekuje se da će Sabor u jesenskom zasjedanju otvoriti temu izmjena i dopuna Zakona o radu. Savez samostalnih sindikata Hrvatske sudjeluje u tripartitnim konzultacijama o novom ZOR-u, a zatim i u Radnoj skupini, od listopada 2020. godine. Tada se još razmatralo pisanje novog zakona, ali zbog sporog ritma pregovora, odlučeno je da se do 2023. godine ide samo na izmjene i dopune u onim područjima u kojima je Hrvatska obvezana rokovima.

Naime, dvije europske direktive (Direktiva o transparentnim i predvidivim uvjetima rada i Direktiva o ravnoteži između privatnog i poslovnog života) moraju se prenijeti u hrvatsko zakonodavstvo do 1. kolovoza 2022., dok reforme definirane Nacionalnim planom oporavka i otpornosti moraju stupiti na snagu do 1. siječnja 2023. godine.

O konkretnim promjenama unutar Zakona o radu razgovarali smo sa Sunčicom Brnardić, savjetnicom za socijalno i radno pravo SSSH, koja u razgovorima sudjeluje od samoga početka. U nastavku slijede najveće promjene koje možemo očekivati.

Rad preko ugovora na određeno vrijeme koji je prema postojećem zakonu ograničen na tri godine, dobiva novi uvjet prema kojem se isti može sklopiti tri puta s istim radnikom. Za svaki ugovor na određeno moraju se navesti objektivni razlozi njegovog sklapanja, a sindikalni zahtjevi su bili jasnije definiranje kriterija za sklapanje ovakvog ugovora. Ono što u fazi javnog savjetovanja još uvijek želimo popraviti su iznimke od pravila 3 godine/3 ugovora, a to su ugovori za strane radnike, za rad na projektima EU i za agencijski rad.

Kada govorimo o radu na izdvojenom radnom mjestu, njemu je dodan je novi podinstitut rada na daljinu, a podrazumijeva rad koji se uvijek obavlja putem informacijsko komunikacijske tehnologije, dok je mjesto rada promjenjivo i određuje ga sam radnik. Brnardić ističe da se sindikalna strana ovakvom prijedlogu protivi jer se u praksi rad od kuće i rad na daljinu ne mora razlikovati, a poslodavci će novi tip ugovora moći koristiti kako bi izbjegli obvezu naknade troškova koja se mora ugovoriti samo za stalno ugovoreni rad od kuće (odnosno rad s poznate adrese).

Ovim prijedlogom značajno se proširuje fond sati koji će radnik moći raditi kod drugog poslodavca iznad punog radnog vremena od 40 sati. Do sada je iznosio osam sati tjedno u godišnjem fondu od 180 sati. Ministarstvo sada predlaže osam sati tjedno tijekom cijele godine što je više od 400 sati godišnje. Uz to, iznimno bi se moglo raditi i do 16 sati tjedno u razdoblju od 4 mjeseca. SSSH je protiv ovakvog prijedloga koji označava ozbiljno povećanje u opterećenju za radnike što bi moglo rezultirati negativnim učincima za zdravlje radnika i povećanje plaća te povećanim troškovima u javnim sustavima.

Izmjenama i dopunama ZOR-a Ministarstvo je predvidjelo i uređivanje područja plaća uvođenjem njezine jasnije strukture. U zakon bi trebala ući i odredba koja bi izrijekom omogućila ugovaranje povoljnijih prava kolektivnim ugovorom  za članove sindikata, dok god se ta prava ne odnose na plaću i prava koja su obvezno uređena Zakonom o radu. Takva odredba trebala bi predstavljati poticaj na učlanjenje u sindikat.

S obzirom na to da je Nacionalnim planom oporavka i otpornosti definiran cilj reforme zakonodavstva u cilju poticanja duljeg ostanka u svijetu rada, radnicima koji žele raditi nakon 65. godina života, bez aktiviranja prava na mirovinu, to će biti omogućeno, bez potrebe da o tome postignu sporazum sa poslodavcem. Radni odnos bi se međutim, automatski raskidao navršenjem 68 godina života radnika.

Po pitanju rada putem digitalnih platformi uvodi se pretpostavka radnog odnosa sa digitalnom radnom platformom, no istodobno se legalizira i status posredničkih tvrtki tkz. agregatora. Platforme bi trebale snositi odgovornost za obveze agregatora prema radnicima. Pojašnjavaju se i posebna prava radnika, a uvodi se i mogućnost ugovaranja radnih odnosa sa najmanjim brojem sati.

 

Povezani članci:

Zasad ipak samo izmjene i dopune, a ne cijeli novi zakon

Pregovori o Zakonu o radu idu u dvije faze