SSSH

PočetnaVijestiZa medijeSSSH u medijimaMilićević Pezelj: Minimalna plaća nije samo instrument ekonomske, već i socijalne politike

Savez samostalnih sindikata Hrvatske

Trg kralja Petra Krešimira IV. 2,
10 000 Zagreb

tel: + 385 1 46 55 616
tel:+ 385 1 46 55 013
fax: + 385 1 46 55 040
email: sssh@sssh.hr

Opširnije

Milićević Pezelj: Minimalna plaća nije samo instrument ekonomske, već i socijalne politike

Zagreb, 2. rujna 2021. - U kontekstu nadolazećih zakonskih izmjena s područja rada i radnih odnosa, izvršna tajnica SSSH za socijalni dijalog i javne politike Ana Milićević Pezelj i savjetnica SSSH za radno i socijalno pravo Sunčica Brnardić za Regionalni tjednik Međimurje rezimirale su najave, očekivanja i pozicije socijalnih partnera.

Uz Zakon o radu kao opći propis, Zakon o minimalnoj plaći od posebnog je interesa za sindikate jer su iz njegovih odredbi dosad proizlazile brojne nelogičnosti i nepravde za hrvatske radnike. Do kraja ove godine trebao bi biti donesen novi Zakon o minimalnoj plaći koji donosi određene pomake.

Zakon o minimalnoj plaći
 

Milićević Pezelj govori kako je u prijedlog Zakona ušao i prijedlog SSSH prema kojem se minimalnom plaćom smatra i najniži iznos mjesečne bruto plaće prema složenosti poslova za puno radno vrijeme ugovoren kolektivnim ugovorom čija je primjena proširena sukladno općem propisu o radu. Uvodi se i nadzor nad primjenom tih kolektivnih ugovora te kazne za prekršitelje.

- Dosad je Inspekcija rada nadzirala samo isplatu propisane minimalne plaće, ali ne i one ugovorene kolektivnim ugovorom. Ta je praksa nezabilježena u uređenim zemljama, a protivna je i Konvenciji Međunarodne organizacije rada o inspekciji rada u industriji i trgovina prema kojoj kolektivni ugovori imaju zakonsku snagu, rekla je Milićević Pezelj.

Priličan je to korak naprijed u odnosu na nekoliko godina ranije kada je nedovoljno jasna definicija minimalne plaće u zakonu omogućavala brojne zloupotrebe. Tako su primijećeni brojni slučajevi u kojima su poslodavci određivali nižu plaću na koju su obračunavali dodatke (primjerice, za prekovremeni rad) te su na taj način došli do iznosa minimalne plaće. Zbog toga se događalo da radnik s prekovremenim satima ima jednak iznos plaće kao i radnik bez odrađenog prekovremenog sata.

Nedorečenost zakona omogućavala je takve prakse do 2018. godine kada je na inicijativu SSSH u zakonu bilo izrijekom navedeno da se u iznos minimalne plaće ne ubrajaju dodaci na koja radnik po Zakonu o radu u određenim uvjetima ima pravo.

Ipak, tada su neki dodaci (dodatak za otežane uvjete rada) ostali izvan Zakona o minimalnoj plaći, no to bi se ovim zakonom trebalo ispraviti.

SSSH će, govori Milićević Pezelj, i dalje ustrajati na poboljšanju Zakona o minimalnoj plaći kroz zahtjev da se u njega uvrste i dodaci ugovoreni kolektivnim ugovorima, poput, primjerice, dodatka na staž, no ističe i stav SSSH da se sva opća pravila uređuju općim propisom o radu.

- Institut minimalne plaće samo je jedan od alata u politici plaća koju u cijelosti treba voditi kolektivnim ugovorima. Javne vlasti zaboravljaju da su primjerene plaće ključna sastavnica ne tržišnog, već socijalnog tržišnog gospodarstva Europske unije kojem od 2013. godine pripada i Hrvatska, zaključila je Milićević Pezelj.

Zakon o radu
 

Kada je riječ o izmjenama Zakona o radu, Sunčica Brnardić rekla je kako bi ciljevi trebali biti sprečavanje zlouporaba i jačanje pozicija radnika, što se, po dosad viđenim istupima Vlade i Obrascu prethodne procjene učinaka propisa, neće dogoditi.

- Ono što vidimo je želja za još jednom rundom "tihe" fleksibilizacije i rastakanja radnih odnosa: olakšavanje otpuštanja, poticanje inovativnih oblika rada, smanjivanja troškova poslodavaca smanjivanjem prava radnika..., smatra Brnardić, te dodaje kako donošenje potpuno novog Zakona o radu nije dobro rješenje jer su se tijekom godina poslodavci i radnici naviknuli u kojim dijelovima postojećeg Zakona mogu što pronaći, a razvila se i odgovarajuća sudska praksa.

- Nažalost, svaki se puta pokazalo da se za prava radnika, osim za stolom, moramo boriti i odgovarajućim sindikalnim akcijama

Što je najveći problem na području radnoga vremena?

Neplaćeni prekovremeni rad
Nemogućnost utjecaja na radno vrijeme
Rad nedjeljom