SSSH

PočetnaVijestiZa medijeIzjaveZaposlenost i nezaposlenost u doba pandemije: Turizam

Savez samostalnih sindikata Hrvatske

Trg kralja Petra Krešimira IV. 2,
10 000 Zagreb

tel: + 385 1 46 55 616
tel:+ 385 1 46 55 013
fax: + 385 1 46 55 040
email: sssh@sssh.hr

Opširnije

Zaposlenost i nezaposlenost u doba pandemije: Turizam

Zagreb, 15. travnja 2021. (H-alter/SSSH) - Turistički i ugostiteljski sektor po svim je procjenama najviše pogođen pandemijom izazvanom koronavirusom. Kako bi saznali više o trenutnim plaćama radnica i radnika tog sektora, potencijalnim otpuštanjima i kolektivnim pregovorima sindikata u doba pandemije, H-alter je razgovarao s predstavnicima Sindikata turizma i usluga Hrvatske (STUH).

"STUH je jedini isključivo strukovni i jedini reprezentativan sindikat čije je područje djelovanja turistička branša. Postojimo već 31 godinu i djelujemo na području čitave RH, prvenstveno na obali, od Umaga do Dubrovnika, ali i na kopnu", navodi Roberto Erman, diplomirani pravnik iz STUH-a, zadužen za područje Istarske i Primorsko-goranske županije, za H-Alter. "Na početku ove pandemije postojao je pokušaj privremene suspenzije čak i Zakona o radu (ZOR), no upravo zahvaljujući dobroj umreženosti na nacionalnoj (članovi smo najveće sindikalne središnjice u RH - Savez samostalnih sindikata Hrvatske), pa i europskoj razini, međunarodnim pritiskom naše sindikalne konfederacije čiji smo članovi, od suspenzije ZOR-a se odustalo."

Eduard Andrić, predsjednik Sindikata turizma i usluga Hrvatske

Pregovaramo kako sačuvati radna mjesta otkad se pojavila korona. Kolektivne ugovore smo zadržali, ali smo odustali od njihova proširenja kako ne bismo doveli u tešku poziciju male poslodavce. Na osnovu tih kolektivnih ugovora sklapamo sporazume pomoću kojih nažalost umanjujemo prava radnika vezana uz plaću. Razlog za to je što smo dogovorili takozvano čekanje koje ne postoji u Zakonu o radu na ovaj način, ali uvažavajući pandemiju to nekako prolazi. Ljudi su na čekanju, a sporazumom je dogovoreno da imaju određeni postotak plaće. Taj postotak se kreće od 70 posto na niže. S većim firmama kao što su Valamar, Lukšić grupa, Blue Sun ili Maistra smo uspjeli izboriti upravo takav postotak naknade u odnosu na punu plaću, a ako radnici rade normalno tražimo da im se isplati plaća sukladna dogovoru u kolektivnim ugovorima. Međutim, kod većine manjih poslodavaca nismo uspjeli dogovoriti postotak nego smo bili prisiljeni prihvatiti da se radnicima isplaćuje potpora.

Maksimalno učestvujemo u traženju tih potpora. Osobno sam imao pregovore za ožujak s upravnim vijećem, a tražim da se donesu i za svibanj. Dobili smo obećanje za travanj, ali tražim i za svibanj jer kako se kreće pandemija neće biti gostiju prije šestog mjeseca.

Ujedno sam ocijenio da je situacija više nego ozbiljna. Sezona će po rezultatima biti relativno loša, a na jesen i zimu ove godine će se kod poslodavaca pojaviti problem kako zadržati radnu snagu do turističke sezone 2022. Iz tog sam razloga uputio javno pismo Vladi, ministru rada i  Ministarstvu turizma da očekujem da Vlada već sad razmotri mogućnost o takvoj situaciji i da na jesen i zimu dodijeli potpore za očuvanje radnih mjesta. Odao sam im priznanje za to što su do sada napravili. Da nije bilo potpora izgubili bismo puno radnih mjesta. Međutim, bilo bi žalosno nakon svega što su napravili da na jesen i zimu izgubimo ta radna mjesta i tako dočekamo sezonu 2022., koju će konkurentske zemlje dočekati bolje. U tom ćemo slučaju opet imati problem da će kvalitetna radna snaga otići raditi u te zemlje.

Uvijek sam isticao da su plaće u turizmu relativno niske, ali prošle godine u veljači bilo je očito da ćemo uspjeti podići ljudima plaće isključivo zbog nedostatka radne snage i konkurentskih zemalja koje su nam je oduzimale zbog viših plaća. Onda je nažalost došla korona i dovela nas u poziciju da pregovaramo ovako kako sam vam rekao.

Na početku pandemije poslodavci su započeli priču o otkazivanju kolektivnih ugovora, što je njihovo pravo. Oni kao socijalni partner s kojim pregovaramo mogu to učiniti. Tada smo bili prisiljeni staviti van snage granski kolektivni ugovor i postojala mogućnost da poslodavci otkažu kućne kolektivne ugovore. To bi ih dovelo u poziciju da sami donose pravilnik o radu i otpuštaju ljude s otpremninama koje su određene prema Zakonu o radu, a to je maksimalno šest bruto plaća. Mi smo u svim kućnim kolektivnim ugovorima nastojali dogovoriti više otpremnine, upravo da bismo zaštitili te ljude od otkaza. Ocijenili smo da bi bilo pogubno izgubiti kolektivne ugovore jer za razliku od nekih drugih djelatnosti u Hrvatskoj mi imamo plaćene stvarne troškove prijevoza, nadoknade za radnu nedjelju, solidarnu pomoć nakon tri mjeseca bolovanja i niz drugih stvari koje su vrlo značajne za radnike. Iz tog razloga smo doveli poslodavce u poziciju da sjednemo i pregovaramo. Ponudili smo ovu soluciju sklapanja sporazuma uz zadržavanje kolektivnih ugovora, ali na način da se u njima ne primjenjuju članci koji su određivali visinu plaće za određena radna mjesta. Anulirali smo do daljnjega one članke kolektivnog ugovora koji daju ljudima pravo na ugovorenu plaću kolektivnim ugovorom jer je bilo nemoguće zadržati je budući da nije bilo prihoda.

Lovre Raffanelli, regionalni povjerenik STUH-a iz Makarske

Na području Splitsko-dalmatinske i Dubrovačko-neretvanske županije smo u pregovorima od 15. ožujka prošle godine sa svim poslodavcima gdje imamo organizirani sindikat. Gotovo svi kolektivni ugovori su ostali na snazi, ali smo sporazumom odredili da se neke odredbe kolektivnog ugovora stave van snage. Sporazumom smo ujedno regulirali plaću za period kada se radi i naknadu u periodu kad se ne radi. Drugi val pregovora je počeo 1. travnja gdje ćemo ponovno odrediti kako će se primati plaća i kada bi se trebala primati naknada.

Na području gdje sam odgovoran dogodio se samo jedan otkaz ugovora o radu zbog pandemije. Jedan hotel u Makarskoj se zatvorio i radnici su dobili otkaz, ali to je bilo nakon završene sezone i radnicima su isplaćena prava koja su imali. Hotel nije više dobivao poticaje od države nakon otkazivanja ugovora.

Smanjivanja plaća je bilo, tako da su u određenim hotelima kada se nije radilo radnici primali naknadu od 60 posto njihove bruto plaće, ali nikad ispod 4000 kuna. Važno je naglasiti da je 60 posto najmanji postotak te da je negdje bilo 70 i 80 posto.

Ispod 4000 kuna ne prima nitko, a to je važno jer oko 30 posto radnika ima ugovore na pomoćnim radnim mjestima, kao sobarice, čistačice i pomoćno radno osoblje, koji su imali veću naknadu nego što je po kolektivnom ugovoru minimalna plaća. To je učinjeno zahvaljujući sindikatu jer da poslodavac nema potpisan sporazum koji ga navodi na isplatu od 4000 kuna naknade, mogao je do ove godine isplaćivati 3250 kuna što je po zakonu bila minimalna neto plaća, a sada od 1. siječnja 3500 kuna. Zahvaljujući sporazumu je poslodavac morao plaćati minimalno 4000 kuna.

 

Cijeli članak novinara Frana Radonića Mayra pročitajte na H-alteru.

Foto: Alan Light/Flicker-Wikipedia

Što je najveći problem na području radnoga vremena?

Neplaćeni prekovremeni rad
Nemogućnost utjecaja na radno vrijeme
Rad nedjeljom