SSSH

PočetnaVijestiZa medijeKolektivni ugovori hrvatskim radnicima donose najveći broj dodatnih dana godišnjeg odmora u Europi

Savez samostalnih sindikata Hrvatske

Trg kralja Petra Krešimira IV. 2,
10 000 Zagreb

tel: + 385 1 46 55 616
tel:+ 385 1 46 55 013
fax: + 385 1 46 55 040
email: sssh@sssh.hr

Opširnije

Kolektivni ugovori hrvatskim radnicima donose najveći broj dodatnih dana godišnjeg odmora u Europi

Zagreb, 30. kolovoza 2021. - Analiza Europske konfederacije sindikata (ETUC) pokazala je kako hrvatski i njemački radnici najviše profitiraju od kolektivnog pregovaranja kada je u pitanju trajanje godišnjeg odmora, odnosno broj dodatnih dana plaćenog odmora. Naime, u radnim sredinama u kojima se primjenjuju nacionalni ili granski kolektivni ugovori, hrvatski i njemački radnici u prosjeku imaju deset dana plaćenog odmora više od zakonskog minimuma.

Na razini EU, kolektivno pregovaranje u prosjeku radnicima donosi tri dodatna dana odmora. Radnici pokriveni kolektivnim ugovorom imaju u prosjeku imaju 24,5 dana odmora, za razliku od 21,5 dana odmora onih radnika kod čijih poslodavaca kolektivni ugovor ne postoji.

Trajanje godišnjeg odmora, osim što ima izravan učinak na kvalitetu radnog mjesta i života radnika, važno je i sa stajališta zaštite na radu, jer duži odmor rezultira smanjenjem nesreća na radu (od kojih su mnoge izazvane umorom) i povećanjem produktivnosti. Stoga ovi podaci još jednom ukazuju i na širu društvenu korist kolektivnog pregovaranja.

Država Minimalno trajanje odmora Dodatni dani odmora ugovoreni kolektivnim pregovaranjem
Cipar 20 1
Norveška 21 4
Irska 20 4
Slovačka 20 4,5
Danska 25 5
Francuska 25 5
Češka 20 5
Finska 20 5
Italija 20 5
Ujedinjeno Kraljevstvo 20 5
Nizozemska 20 5,6
Njemačka 20 10
Hrvatska 20 10


- Analiza ETUC-a još je jedna potvrda važnosti sindikalnog rada, solidarnosti i zajedničke borbe za bolja prava radnika, a posebno važnosti sektorskog kolektivnog pregovaranja za europska tržišta rada i stvaranje radnih mjesta koja će u isto vrijeme biti visoko produktivna i kvalitetna za radnike, rekao je predsjednik SSSH Mladen Novosel.

- Podaci se odnose samo na dijelove hrvatske ekonomije koji su pokriveni granskim kolektivnim ugovorima, a to trenutno znači cijeli javni sektori, te u privatnom samo graditeljstvo i djelomično turizam. Jasno je, dakle, da bi i radnici u ostalim djelatnostima imali i te kako koristi od granskih kolektivnih ugovora, ne samo u pitanju godišnjeg odmora nego i plaća, po kojima se također moramo nastojati približiti prosjeku Europske unije. SSSH i naši sindikati stoga nastavljaju intenzivne napore za iniciranjem ili oživljavanjem kolektivnog pregovaranja u više drugih sektora, a od hrvatske Vlade očekujemo da napokon prepozna društvenu korist kolektivnog pregovaranja i svoju odgovornost da za njega stvori poticajno okruženje, zaključio je Novosel.

ETUC i SSSH pozivaju nacionalne vlade i institucije Europske unije da osiguraju da svi radnici imaju korist od kolektivnog pregovaranja, ne samo u području trajanja godišnjeg odmora, već i primjerenih i poštenih plaća, pogotovo u kontekstu ranije provedenog istraživanja ETUC-a čiji su rezultati pokazali kako si milijuni stanovnika država članica EU ne mogu priuštiti tjedan dana godišnjeg odmora izvan mjesta prebivališta zbog niskih plaća.

Broj radnika pokrivenih kolektivnim ugovorima od 2000. godine pao je u 22 države članice EU zbog politika štednje koje su rezultirale nestabilnim poslovima i fleksibilizacijom radnih odnosa.

Europski parlament razmatrat će ove jeseni radnu verziju Direktive o primjerenim minimalnim plaćama, koja predviđa da sve države članice u kojima je pokrivenost radnika kolektivnim ugovorima niža od 70 posto, izrade nacionalni akcijski plan kojim će se dosegnuti ta razina pokrivenosti.

- Europska unija može još odlučnije i efikasnije djelovati kako bi svi radnici ostvarili pravo na kolektivno pregovaranje, prije svega kroz onemogućavanje financiranja javnim sredstvima tvrtki koje odbijaju pregovarati sa sindikatima. Sindikati su prvi izborili pravo na plaćeni godišnji odmor i jedini su legitimni predstavnici radnika u kolektivnom pregovaranju s poslodavcima. To treba biti prepoznato u europskom zakonodavstvu kako poslodavci ne bi mogli postavljati „lažna“ radnička vijeća koja samo daju dojam da se kolektivno pregovara, bez konkretnih pomaka u poboljšanju prava radnika, izjavila je zamjenica glavnog tajnika ETUC-a Esther Lynch.
 

Što je najveći problem na području radnoga vremena?

Neplaćeni prekovremeni rad
Nemogućnost utjecaja na radno vrijeme
Rad nedjeljom