SSSH

PočetnaVijestiSSSH u medijimaSunčica Brnardić: Plaće u Hrvatskoj ne smiju težiti minimalnoj plaći

Savez samostalnih sindikata Hrvatske

Trg kralja Petra Krešimira IV. 2,
10 000 Zagreb

tel: + 385 1 46 55 616
tel:+ 385 1 46 55 013
fax: + 385 1 46 55 040
email: sssh@sssh.hr

Opširnije

Sunčica Brnardić: Plaće u Hrvatskoj ne smiju težiti minimalnoj plaći

Zagreb, 25. listopada 2021. - O inflaciji, rastu cijena i udaru koji predstavlja na građane, te nadolazećim izmjenama Zakona o radu, u emisiji Z1 Zoom Zagreb, te za Zadarski list govorila je savjetnica SSSH za radno i socijalno pravo Sunčica Brnardić.

Minimalna plaća

Brnardić je istaknula kako se od minimalne plaće ne može živjeti i kao takva ne bi trebala biti makroekonomski standard za postavljanje plaća u Hrvatskoj. Ona je civilizacijski doseg postavljanja granice siromaštva i treba promijeniti tendenciju da plaće u Hrvatskoj teže onoj minimalnoj plaći.

U kontekstu inflacije i rasta troškova koji pogađa upravo one najsiromašnije, Brnardić je iznijela podatak kako je u Hrvatskoj oko šest posto ljudi koji rade, a siromašni su. Dok se siromaštvo prije vezalo za nezaposlenost, ono sada obuhvaća i zaposlene radnike, a postotak radnika koji su siromašni, zbog stagnacije plaća, je u porastu.

- Pri vrhu smo Europske unije po visini udjela plaće koji trošimo na hranu i piće. Plaće nisu dostatne za ono što bi trebale osiguravati - ne samo za osnovne troškove, nego i štednju, ulaganje i izvanredne troškove. Izvanredni troškovi financiraju se kroz zaduživanja ili iz nekih drugih izvora dohotka, rekla je Brnardić.

Kolektivni ugovori

Glavni alat vođenja cjelovite politike plaća, smatra Brnardić, moraju biti kolektivni ugovori koji su glavni element rasta plaća. Podsjetivši na Sporazum o unapređenju suradnje, koji je SSSH potpisao s Hrvatskom udrugom poslodavaca, obvezujući se promovirati kolektivno pregovaranje, Brnardić je istaknula kako se ne mogu svi segmenti odnosa radnika i poslodavca uređivati Zakonom o radu, već da država mora aktivnije preuzeti svoju ulogu i raditi na poticanju kolektivnoga pregovaranja. Najavila je intenziviranje aktivnosti SSSH koji će u narednom razdoblju inicirati kolektivne pregovore po sektorima. Tako se, naime, najučinkovitije može podići razina pokrivenosti radnika kolektivnim ugovorima.

Pokrivenost radnika kolektivnim ugovorima kontinuirano pada, a istraživanje koje je SSSH proveo u lipnju, pokazalo je kako ta pokrivenost trenutno iznosi oko 46 posto. Brnardić je podsjetila i na Direktivu o minimalnim plaćama kojom se pokrivenost radnika kolektivnim ugovorima želi podići na 70 posto kako bi se održala stabilnost i vođenje politike plaća, te kako plaća ne bi ovisila o tržištu i volatilnosti poslodavaca.

Izmjene Zakona o radu

Tema emisije bile su i nadolazeće izmjene Zakona o radu. Brnardić je podsjetila na višemjesečni proces konzultacija koji je prethodio izradi nacrta Zakona o radu tijekom kojeg je SSSH poslao 50 stranica argumentiranih prijedloga. Dok se u medijima najviše spominje odredba prema kojoj će poslodavac morati plaćati dio troškova režija za radnike koji rade od kuće, Brnardić napominje kako je to poslodavac bio dužan i po postojećem Zakonu te da je u dostavljenom nacrtu Zakona o radu niz drugih promjena koje je potrebno detaljno iščitati.

- Vrag je u detaljima, trebamo vidjeti koliko su te promjene kozmetika, rekla je Brnardić.

Brnardić napominje kako je rad od kuće mora biti isključivo dobrovoljan, te da radnici ne smiju patiti od takvoga rada, pogotovo u odnosu na njihovo radno vrijeme i opterećenje. 

Ova zadnja dva područja općenito se pokazuju kao najsimptomatičnija u Vladinom Nacrtu prijedloga jer se povećava opterećenje radnika širenjem mogućnosti rada za drugog poslodavca, dopuštenog fonda prekovremenog rada i općenito ovlasti poslodavaca u području radnog vremena. Čita se namjera da radno vrijeme postane dulje i nepredvidljivije, a sve to trebalo bi i negativno utjecati na rast plaća u uvjetima nedostatka radnika, govori Brnardić.

Jedan od problema s kojima se Vlada RH namjerava uhvatiti u koštac je i broj radnika koji rade na određeno vrijeme po kojem smo u vrhu Europske unije s 25 posto radnika koji rade na određeno vrijeme. Izmjene Zakona o radu predviđaju obvezu utvrđivanja objektivnog razloga za sklapanje prvog ugovora na određeno, kao i ograničenje da se s istim radnikom smiju sklopiti najviše tri uzastopna ugovora o radu na određeno.

- Smatramo da predložena rješenja nisu dovoljna kako bi se učinkovito spriječile zlouporabe takvog zapošljavanja, pogotovo u svrhu isprobavanja radnika ili smanjivanja rizika poslodavca, čemu taj institut nije namijenjen, rekla je Brnardić.

Cijelu emisiju pogledajte na sljedećoj poveznici: https://www.youtube.com/watch?v=aSUL1ju3A00

Više: 

Zadarski list: Sindikati i poslodavci puni zamjerki na prijedlog novog Zakona o radu
 

Što je najveći problem na području radnoga vremena?

Neplaćeni prekovremeni rad
Nemogućnost utjecaja na radno vrijeme
Rad nedjeljom