SSSH

PočetnaVijestiMentalno zdravlje na radnom mjestu: kako je pandemija utjecala na radnike?

Savez samostalnih sindikata Hrvatske

Trg kralja Petra Krešimira IV. 2,
10 000 Zagreb

tel: + 385 1 46 55 616
tel:+ 385 1 46 55 013
fax: + 385 1 46 55 040
email: sssh@sssh.hr

Opširnije

Mentalno zdravlje na radnom mjestu: kako je pandemija utjecala na radnike?

Zagreb, 28. travnja 2021. - Povodom Nacionalnog dana zaštite na radu i Svjetskoga dana zaštite zdravlja i sigurnosti na radu koji se obilježavaju 28. travnja, Savez samostalnih sindikata Hrvatske ( SSSH) organizirao je online konferenciju "Mentalno zdravlje na radnom mjestu: Kako je pandemija utjecala na radnike?" Cilj konferencije bio je proširiti svijest o važnosti mentalnog zdravlja, pogotovo u kontekstu pandemije koronavirusa te bolje razumijevanje posljedica pandemije na mentalno zdravlje.

Na konferenciji su prezentirani rezultati dvaju istraživanja koji su ukazali na zabrinjavajuće trendove rada u ovim uvjetima te je otvorena rasprava o nizu relevantnih pitanja u kojoj su sudjelovali relevantni stručnjaci s područja prava, medicine i psihologije.

Voditeljica javnih politika SSSH u području zaštite na radu Gordana Palajsa sugovornike i goste konferencije uvela je u temu analizom stanja na području zaštite zdravlja i sigurnosti na radu u Hrvatskoj. Izneseni podaci su iz godine u godinu sve gori - prijave profesionalnih bolesti rastu, kao i broj smrtno stradalih radnika u prostorima poslodavaca, s građevinskim sektorom kao najrizičnijim. Razloge za crne brojeve Palajsa vidi u nizu razloga - nedovoljan broj stručnjaka zaštite na radu, nepoduzimanje odgovarajućih mjera zaštite na radu, nedovoljna uključenost radnika u edukaciju i informiranje o mjerama, nedovoljan broj inspektora, ali i nedostatak pravnog okvira koji sindikatima omogućuje nadzor nad uvjetima rada i poštivanje mjera zaštite na radu.

O zaštiti zdravlja radnika kao važnoj dimenziji Rada po mjeri čovjeka, programskog usmjerenja SSSH kojim definiramo kvalitetno radno mjesto, govorio je Darko Šeperić, izvršni tajnik SSSH. Mentalno zdravlje u posljednje vrijeme dobiva na važnosti zbog novih načina organizacije posla, brzine radnih procesa i sve češćeg zamagljivanja poslovnog i privatnog života, odnosno rada izvan radnog vremena. U tom su kontekstu predstavljeni rezultati inicijalnog istraživanja koje je proveo SSSH i, unatoč određenim ograničenjima u uzorku od 429 ispitanika, rezultati su indikativni i ukazuju na zabrinjavajuće trendove koji u vezu stavljaju pandemiju koronavirusa i mentalno zdravlje radnika. Tako je, primjerice, 43% ispitanika danas nešto nezadovoljnije svojim životom u usporedbi s vremenom prije pandemije, a gotovo 70% ispitanih smatra da im se zbog pandemije povećala razina stresa. Zabrinjavajući su podaci i o odnosu poslodavaca prema mentalnom zdravlju - 55% ispitanika tvrdi da se na radnom mjestu nikad ne raspravlja o mentalnom zdravlju, a 15% tvrdi da je na njihovu radnu mjestu tema mentalnog zdravlja predmet šale.

Helena Koren iz Službe za medicinu rada Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo identificirala je čimbenike kojima je pandemija utjecala na mentalno zdravlje radnika, među kojima su visoka razina nesigurnosti i straha, izolacija, preopterećenost vijestima i informacijama, promjene u zahtjevima na radnom mjestu te financijske poteškoće i nesigurnost radnog mjesta. U kontekstu gubitka radnih mjesta, pandemija se najnegativnije odrazila upravo na najranjivije skupine radnika - žene, mlade radnike u dobi između 18 i 34 godine, samozaposlene te radnike s nižom razinom obrazovanja. Mladi radnici također su najizloženiji anksioznosti, depresiji, poremećajima spavanja i suicidalnim mislima.

U kontekstu aktivnosti Vlade RH na području mentalnog zdravlja i pandemije koronavirusa, istaknuto je kako je dokument Nacionalne strategije za mentalno zdravlje spreman, ali još uvijek nije donesen. Moderatorica konferencije i izvršna tajnica SSSH Dijana Šobota, osvrnula se na tretman koji Vlada RH daje ovoj temi, istaknuvši kako je SSSH pozvao predstavnike Ministarstva zdravstva RH na sudjelovanje u konferenciji, no nisu se odazvali, niti odgovorili na naš poziv.

Udruga Kako si provela je istraživanje o posljedicama pandemije na kvalitetu rada i mentalno zdravlje radnika sa zanimljivim nalazima, a dionicu istraživanja vezanu za radna mjesta predstavila je Darja Maslić Seršić s Odsjeka za psihologiju FFZG. Tako, primjerice, zaposleni u privatnom sektoru imaju veći strah od gubitka posla, dok radnici u javnom i državnom sektoru više strahuju za uvjete rada. Siromaštvo se pokazalo vrlo važnim faktorom ovog istraživanja - kod ispitanika s najnižim primanjima najviše je poraslo radno opterećenje za vrijeme pandemije. Također, za tu je skupinu otkriveno i kako najviše strahuju od negativnih promjena na poslu, ali i da se osjećaju najmanje sigurno u kontekstu zaraze na poslu.

Predsjednik SSSH Mladen Novosel ukazao je na zakonske manjkavosti i nedorečenosti u području mentalnog zdravlja, naglasivši potrebu za kvalitetnijom regulacijom, prije svega u nadzoru provedbe mjera zaštite na radu.

"Mi kao sindikati moramo poticati izbore za povjerenike zaštite na radu, raditi na njihovoj edukaciji, ali i proaktivnom i kvalitetnom djelovanju kroz upozoravanje poslodavaca na propuste, ali i rad sa samim radnicima", rekao je Novosel, te istaknuo važnost uključivanja medicinskih stručnjaka i psihologa koji mogu pomoći u smanjivanju i prevenciji stresa.

Svi izneseni podaci ukazuju na vrlo zabrinjavajuće stanje i okolnosti koje imaju poguban utjecaj na naše mentalno zdravlje. Novi uvjeti rada, stalno prisutan strah od zaraze, nesigurnost radnog mjesta samo su neki od problema koje je potrebno adresirati i o kojima je potrebno govoriti. Ovom smo temom samo načeli ovaj aktualan problem i nadamo se da će poslužiti kao inspiracija za druge rasprave o ovoj temi. 

Cijelu online konferenciju možete pogledati na sljedećem linku: 

https://youtu.be/8gPcyozm0KA

Prezentacije govornika na konferenciji dostupne su u nastavku:

 

Što je najveći problem na području radnoga vremena?

Neplaćeni prekovremeni rad
Nemogućnost utjecaja na radno vrijeme
Rad nedjeljom