SSSH

PočetnaVijestiNacionalne aktivnostiMinimalna plaća u RH: živjeti ili preživljavati?

Savez samostalnih sindikata Hrvatske

Trg kralja Petra Krešimira IV. 2,
10 000 Zagreb

tel: + 385 1 46 55 616
tel:+ 385 1 46 55 013
fax: + 385 1 46 55 040
email: sssh@sssh.hr

Opširnije

Minimalna plaća u RH: živjeti ili preživljavati?

Zagreb, 4. prosinca 2013.- Sindikalne središnjice uputile su zajedničko priopćenje vezano uz minimalnu plaću.

Prenosimo ga u cijelosti:

Ministarstvo rada i mirovinskog sustava dostavilo je prijedlog iznosa minimalne plaće za 2014. godinu koji predviđa povećanje od 1,1 posto. NHS, SSSH, MHS, HURS i URSH prijedlog drže socijalno  neosjetljivim i  suprotnim svojoj svrsi, ali i pogrešno izračunatim.

Prijedlog sindikalnih središnjica bio je da se minimalna plaća za 2014. godinu korigira za stopu rasta potrošačkih cijena prehrane i bezalkoholnih pića (najznačajnija stavka u potrošnji kućanstava s niskim prihodima), i koja do osmog mjeseca 2013. g. na razini godišnjeg prosjeka iznosi 5,1 posto, što znači da bi minimalna plaća trebala biti 3.137,00 kn. HUP je, pozivajući se na ekonomsku situaciju, zatražio da minimalna plaća ostane nepromijenjena. Iako MRMS navodi da izneseni prijedlog predstavlja „kompromis koji uvažava prijedloge oba socijalna partnera“, očito je da su u znatno većoj mjeri uvaženi stavovi poslodavaca nego sindikata, odnosno da se (ponovo) ide više na ruku poslodavcima u minimiziranju troškova rada, nego potrebi da se spriječi daljnji pad životnog standarda najugroženijeg dijela zaposlenih.

Minimalna plaća je prvenstveno socijalni institut, čiji je cilj borba protiv siromaštva (riječ je o društvenom dogovoru o najnižoj prihvatljivoj cijeni rada u određenoj društvenoj zajednici), a cilj Zakona o minimalnoj plaći u RH je i postepeno povećavanje njezina udjela u prosječnoj plaći (članak 7.), stoga zaostajanje minimalne plaće za porastom troškova života smatramo neprihvatljivim.

Pritom ističemo da za RH ne postoje javno dostupni podaci koji bi ukazivali da povećanje minimalne plaće rezultira smanjenjem broja zaposlenih, čak i u radno intenzivnim djelatnostima s najnižim bruto plaćama. Dodatno, poslodavci u ovim industrijama, poput tekstilne i drvne, traže snižavanje naknade za nezaposlenost kako bi nezaposleni radnici „imali motiv“ za zapošljavanje u ovim industrijama no, činjenica da se od tih plaća u RH ne može živjeti, nikoga ne zanima!

Međutim, postoje dokazi da je minimalna plaća učinkovito sredstvo borbe protiv siromaštva, a Međunarodna organizacija rada preporučuje njezino povećanje upravo kao sredstvo borbe protiv krize, ističući da ju ne treba promatrati samo u kontekstu troškova poslodavaca, nego i u kontekstu kupovne moći, odnosno domaće potražnje. S obzirom da u RH već ima više od 1,3 milijuna siromašnih, te s obzirom da raste broj siromašnih među zaposlenima, pozivamo javne vlasti da donesu odluke i mjere kojima će zaustaviti ove negativne trendove.

Na kraju napominjemo da  prijedlog MRMS-a, temeljen na tri različita parametra (promjena broja zaposlenih, indeks potrošačkih cijena, promjena prosječne neto plaće), sadrži nekoliko tehničkih pogrešaka. Naime, neki su parametri netočno  navedeni (indeks rasta potrošačkih cijena za srpanj 2013. godine ne iznosi 2,6 posto, već 3 posto), a sva tri su metodološki neusklađena. Dakle,  i prema parametrima koje predlaže MRMS, ali prema najnovijim raspoloživim podacima DZS-a metodološki usklađenim, minimalna plaća za 2014. g. trebala iznositi 3.038,51 kn, a ne 3.017,61 kn kako se navodi.

Pritom napominjemo da je predloženi bruto iznos minimalne plaće (i MRMS-a i sindikalnih središnjica) po satu i dalje tri puta manji od onog koji je nedavno dogovoren za Njemačku (8,5 eura). Ako takva najniža cijena rada u Njemačkoj (3,6 puta veća nego u RH), ne ugrožava konkurentnost drugoga najvećeg svjetskog izvoznika, očito je da glavni problem konkurentnosti hrvatskog gospodarstva nije u minimalnoj plaći, već u nedostatku kvalitetnih proizvoda za izvoz, odnosno proizvoda visoke tehnološke dodane vrijednosti, a što ovisi o (ne)sposobnosti uvelike preplaćenih hrvatskih menadžera!
 

Što je najveći problem na području radnoga vremena?

Neplaćeni prekovremeni rad
Nemogućnost utjecaja na radno vrijeme
Rad nedjeljom