SSSH

PočetnaPodručja radaSocijalni dijalogSektorski socijalni dijalog

Sektorski socijalni dijalog

Sektorski socijalni dijalog je bipartitni dijalog koji se vodi unutar jednoga sektora (djelatnosti/grane). Radi unapređenja socijalnog dijaloga od 2010. godine započela je institucionalizacija i tog oblika socijalnog dijaloga i to osnivanjem sektorskih socijalnih vijeća.

Međutim, prva dva sektorska vijeća osnovana su kao tripartitna: Socijalno vijeće za sektor tekstila, obuće, kože i gume (osnovano 20. travnja 2010. godine) i Socijalno vijeće za sektor šumarstva i drvne industrije (osnovano 6. prosinca 2010. godine), a sporazume o osnivanju potpisale su sindikalne središnjice i HUP, a ne sindikati i odgovarajuće udruge poslodavaca. Tek su treće sektorsko vijeće sindikati i udruga poslodavaca osnovali autonomno, po uzoru na članice EU - Socijalno vijeće za cestovni promet. HUP-ova Udruga prometa, Sindikat prometa i veza Hrvatske, Nezavisni cestarski sindikat, te Sindikat hrvatskog vozača potpisali su ga 9. prosinca 2011. godine. Socijalno vijeće za sektor željezničkog prometa osnovano je 30. svibnja 2012. g. sporazumom između sedam sindikata i pet trgovačkih društava koji djeluju na području željezničkog prometa. 26. rujna 2012. godine sporazumom između Sindikata graditeljstva Hrvatske i Udruge poslodavaca u graditeljstvu osnovano je Socijalno vijeće za graditeljstvo, a istog dana sporazum o osnivanju Socijalnog vijeća za turizam potpisali su Sindikat  turizma i usluga Hrvatske i Udruga ugostiteljstva i turizma.

Drugi oblik sektorskog socijalnog dijaloga je kolektivno pregovaranje. Kolektivni ugovor je poseban ugovor iz područja radnoga prava kojeg u pisanom obliku dobrovoljno sklapaju poslodavac ili udruga poslodavaca, odnosno udruga poslodavaca više razine na jednoj strani i sindikati ili udruge sindikata više razine, kao predstavnici radnika s druge strane, a kojim se uređuju uvjeti rada i međusobni odnosi stranaka-potpisnika ugovora. Kolektivnim ugovorima povećavaju se materijalna i druga prava radnika (iznad minimuma koji se uređuje Zakonom o radu).

Ako je neko pravo iz radnog odnosa različito uređeno ugovorom o radu, pravilnikom o radu, sporazumom sklopljenim između radničkog vijeća i poslodavca, kolektivnim ugovorom ili zakonom, primjenjuje se za radnika najpovoljnije pravo.

Što je najveći problem na području radnoga vremena?

Neplaćeni prekovremeni rad
Nemogućnost utjecaja na radno vrijeme
Rad nedjeljom