Novosel: "NE novoj fleksibilizaciji"

Nakon što su sindikalne središnjice uputile zajednički komentar na prethodnu procjenu učinaka propisa za Nacrt prijedloga Zakona o radu, predsjednik SSSH Mladen Novosel za Novosti je još jednom istaknuo sindikalne stavove i prokomentirao poziciju Vlade.

"Ministarstvo rada konstatira da je cilj izmjena Zakona o radu pokretanje gospodarstva i poduzetničkih aktivnosti te zaštita poduzetnika – pa čak i od troškova rada! To govori o potpunom nerazumijevanju njihove uloge u donošenju i primjeni ovog propisa, ali i o impotentnosti Vlade u pogledu vođenja gospodarske i razvojne politike", rekao je Novosel.

Novosel govori kako su u procesu konzultacija o izmjenama Zakona o radu sindikati dostavili više od 50 stranica argumentiranih prijedloga za jačanje pozicije radnika i sprečavanje zloupotreba te ističe kako dokument Vlade na koji su sindikati reagirali zajedničkim komentarom ne ulijeva povjerenje.

"Porazno je što analiza ne prepoznaje niti jedan pravi problem ni točke od kojih je potrebno krenuti kako bi se radni odnosi u Hrvatskoj konačno uredili. To su jačanje prava radnika na pregovaranje i efikasnu zaštitu svojih prava i općenito podizanje kvalitete radnih mjesta. Umjesto toga, vidimo sramežljivu najavu nove runde tihe fleksibilizacije i rastakanja radnih odnosa – od olakšavanja otpuštanja do poticanja "inovativnih" oblika rada – ovog puta samo malo bolje upakirano", govori Novosel te naglašava kako bi glavni cilj Ministarstva trebao biti da osigura dostojanstven rad i život svima onima koji od svojeg rada žive.

Za radnike koji su upućeni na rad od kuće treba izboriti odlučnija zakonska rješenja oko sredstava rada, troškova i trajanja rada od kuće, te osigurati njegovu dobrovoljnost i dodatnu zaštitu u dijelu radnog vremena.

Platformske radnike, smatra Novosel, nastoji se učiniti radnicima drugog reda kroz tezu da njihova prava tek urediti. "Treba dosljedno slijediti trend europske sudske prakse i osigurati njihovu pokrivenosti svim pravima iz Zakona o radu. To je, uostalom, jedini način da se osigura odgovornost platformi koje ostvaruju profit", govori Novosel.

Fleksibilizacija radnih odnosa koja se može iščitati iz Vladinih namjera velik je problem kojem se sindikati oštro protive.

"Pravi primjer je ugovor na određeno vrijeme, gdje nakon zakonskih izmjena 2013. godine bilježimo velik rast sklapanja takvih ugovora bez zakonskog opravdanja i sustavno zatvaranje očiju na isto. Slažemo se s Ministarstvom da je potrebno intervenirati, no smatramo da takve izmjene ne smiju biti kozmetika, a pogotovo ne pristajemo na već ocvalu poslodavačku tezu da je za smanjivanje udjela rada na određeno vrijeme potrebno prvo umanjiti prava zaposlenih na neodređeno", rekao je Novosel.

Drugi primjer fleksibilizacije je uređenje radnoga vremena koje je, u praksi, katastrofalno.

"Istraživanja pokazuju da prekovremeno ponekad radi dvije trećine radnika, a za 40 posto njih prekovremeni rad nije evidentiran i plaćen. Treba vratiti ravnotežu između prava radnika da upravlja i uživa u svom privatnom životu i prava poslodavca da organizira rad, koja je sada ozbiljno poremećena. No iz Procjene čitamo nešto posve drugo, a to je mogućnost dodatne fleksibilizacije i proširivanja radnog vremena, pogotovo kod mogućnosti rada za drugog poslodavca. Upozorili smo Ministarstvo da je to put u eroziju zakonske zaštite zdravlja radnika, koja je i važan društveni interes, ali i zamrzavanje rasta plaća u Hrvatskoj", rekao je Novosel te zaključio da je zajednički nazivnik cijele Procjene rasterećivanje poduzetnika na račun radnika i slabljenje kolektivnih radnih odnosa.