Sindikat je skupina radnika koji su se organizirali kako bi štitili svoja prava i promicali svoje interese, a prije svega zajedničkim nastupom prema poslodavcu ojačali svoj položaj u pregovorima u vezi s uvjetima rada. Drugim riječima, sindikat je samostalna, demokratska i nezavisna organizacija radnika u koju se oni dobrovoljno udružuju kako bi zajednički zastupali, štitili i unapređivali svoja radna i druga prava i interese.

Osnovni su ciljevi sindikata zaštita i unapređenje uvjeta rada, promicanje radničke i društvene solidarnosti te izgradnja društva u kojem će u praksi biti ostvareno pravo svakoga građanina na rad, na plaću za taj rad od koje može dostojanstveno živjeti, kao i na socijalnu sigurnost u uvjetima nezaposlenosti, bolesti i starosti. Načela demokratskog sindikalizma su zajedništvo i solidarnost.

Sindikat je jedina organizacija čija je isključiva funkcija zastupati i štititi radnike–svoje članove.

Sindikat prije svega čine njegovi članovi. Svaki član sindikata ima pravo sudjelovati u sindikalnim aktivnostima, prisustvovati sindikalnim sastancima i davati prijedloge, te glasati na izborima za sindikalnog povjerenika u svojoj podružnici, odnosno kandidirati se za funkciju sindikalnog povjerenika ili članstvo u drugim tijelima sindikata. Snaga sindikata ovisi o broju njegovih članova, ali i njihovoj spremnosti da se aktivno uključe u sindikalni rad i demokratske procese izbora sindikalnih povjerenika i drugih sindikalnih dužnosnika. Drugim riječima, što veći broj članova jamči financijsku samostalnost organizacije i tzv. borbenu, odnosno akcijsku sposobnost sindikata.

Prvi stupanj organizacije sindikata najčešće je sindikalna podružnica na razini poduzeća (iako se radnici mogu individualno učlaniti neposredno u sindikat čak i ako u poduzeću nije organizirana podružnica). Sindikalne podružnice su organizacijski dijelovi sindikata, koji predstavlja sve članove u pojedinom sektoru, pruža stručnu i drugu pomoć sindikalnim organizacijama i članovima na razini poduzeća i bavi se pitanjima koja se odnose specifično na sektor, odnosno djelatnosti koje pokriva, uključujući i pregovaranje za kolektivni ugovor na razini grane, odnosno djelatnosti.

Granski sindikati udružuju se u sindikalne središnjice, kao što je Savez samostalnih sindikata Hrvatske, kako bi zajednički učinkovitije i racionalnije organizirali pojedina područja svog rada, ali i kako bi imali jači položaj prema vladi i poslodavcima. Sindikalne središnjice bave se pitanjima koja se odnose na sve radnike (kao što je pregovaranje o Zakonu o radu ili općem kolektivnom ugovoru), te pružaju stručne i druge usluge sindikatima koji su u njih učlanjeni i članovima sindikata. Sindikalne središnjice imaju svoje autonomne zadaće (među ostalim, sudjeluju u utvrđivanju javnih politika na nacionalnoj i lokalnoj razini i njihovoj realizaciji i dr.) i nisu izvedenica udruženih sindikata. Naime, samo koordinirani rad svih organizacijskih razina (sindikalna podružnica – sindikat - sindikalna središnjica) može zadovoljiti sva prava i interese radnika-članova sindikata.

Većina radničkih prava, uključujući i mnoga koja se danas smatraju samorazumljivima, kao što su osmosatno radno vrijeme, minimalna plaća, pravo na plaćeni dopust i plaćeno bolovanje, izravan su rezultat dugotrajnoga rada i borbe sindikata, počevši od 19. stoljeća. Isto tako, radnički je pokret igrao odlučujuću ulogu u uspostavi socijalne države, odnosno sustava socijalne sigurnosti koji, među ostalim, uključuje opće zdravstveno i mirovinsko osiguranje i pravo na naknadu za nezaposlenost.

Također, brojna prava koja danas uživaju mnogi radnici u Hrvatskoj, kao što su pravo na naknadu troškova prijevoza na posao, regres za godišnji odmor, božićnica i dar za djecu, nisu propisana Zakonom o radu već su rezultat kolektivnih ugovora koje su s poslodavcima sklopili sindikati. Iako se kolektivni ugovor primjenjuje na sve radnike, samo sindikat može pregovarati i sklopiti kolektivni ugovor – kad nitko ne bi bio član sindikata ne bi bilo sindikata ni kolektivnih ugovora, pa ni spomenutih materijalnih prava radnika, a pri pregovorima snaga sindikata ovisi ponajprije o tome koliko ima članova koje predstavlja.

Raspolaganje sredstvima sindikalne članarine regulirano je statutom pojedinog sindikata i drugim aktima o raspolaganju financijskim sredstvima, kao i godišnjim planovima rada. Svaka sindikalna organizacija koja samostalno raspolaže financijskim sredstvima, bez obzira  na to je li riječ o sindikalnoj podružnici, granskom sindikatu ili središnjici, ima nadzorni odbor koji kontrolira trošenje sredstava.

U većini sindikata dio sindikalne članarine ostaje na računu sindikalne podružnice u poduzeću, a dio se prosljeđuje granskom sindikatu, od čega pak manji dio odlazi na financiranje sindikalne središnjice.

Sredstvima sindikalne podružnice raspolažu sami članovi sindikata u poduzeću, obično uz pomoć sindikalnog povjerenika ili povjereništva. Sredstva od članarine koja se uplaćuju granskom sindikatu, i sindikalnoj središnjici, troše se prije svega na plaće profesionalno zaposlenih u sindikatima, koji su tu da bi vam pružili pravnu i drugu stručnu pomoć, ali i na održavanje ureda, organiziranje edukacija za sindikalne povjerenike i drugih sindikalnih aktivnosti, pružanje solidarnih pomoći članovima sindikata i drugo.

Kao član sindikata, imate pravo znati na što se troše sredstva od vaše sindikalne članarine –  to nije samo pravo, nego i odgovornost. Učinkovitost i poštenje sindikata ovise o vama kao članovima – o tome kakve ljude birate na sindikalne funkcije i koliko se zanimate za to što ti ljudi zaista rade, i kako raspolažu sredstvima od vaše članarine. No, važno je razumjeti da jedanput uplaćena, vaša članarina postaje vlasništvo sindikata i jamac njegove neovisnosti u odlučivanju i postupanju u odnosu na poslodavce, javne vlasti i dr. Važno je sredstva ostvarena uplatom sindikalne članarine okrupnjavati i koristiti za financiranje sindikalnih aktivnosti jer to jača poziciju sindikata u pregovorima za viša prava radnika, te za pomoć konkretnim članovima sindikata u slučajevima teških životnih situacija, ali ih ne koristiti  kao „kasu uzajamne pomoći“.

Zakon utvrđuje minimalna prava radnika. Dodatno, iako su prava radnika zaštićena zakonom, u praksi se ta prava ne poštuju uvijek. Kolektivnim ugovorima na nacionalnoj razini (opći kolektivni ugovor, ugovori za pojedine grane, odnosno djelatnosti) i na razini poslodavca materijalna i druga prava utvrđuju se na višoj razini od one utvrđene zakonom. Kao pojedinac možda ne možete mnogo utjecati na svojega poslodavca, ali radnici zajedno, organizirani u sindikat, imaju puno veću snagu. Sindikat vam, nadalje, omogućuje da se informirate o svojim pravima, daje vam besplatnu stručnu pomoć te besplatno pravno savjetovanje i, prema potrebi, zastupanje na sudu - kako biste ta prava u praksi ostvarili i dodatno unaprijedili.

Više o tome zašto biti članom sindikata, i kako se učlaniti pročitajte ovdje.

Temeljne aktivnosti sindikata uključuju predstavljanje radnika prema poslodavcu, pregovore o plaći i drugim uvjetima rada, zaštitu postojećih prava radnika te promicanje sigurnih i pravednih radnih mjesta na kojima ne postoji diskriminacija.

Uz kolektivno pregovaranje i pravnu zaštitu svojih članova, sindikati se također bave edukacijom sindikalnih povjerenika, aktivista i članova sindikata, pregovorima i pritiskom na vladu u vezi pojedinih zakona i politika, provođenjem kampanja vezanih uz pojedina pitanja od interesa za radnike, pružanjem novčanih pomoći solidarnosti članovima koji se nađu u osobito teškim životnim problemima i drugim aktivnostima.

Na našim stranicama pročitajte više o područjima rada SSSH i on našim aktualnim aktivnostima.

Ako na vašemu radnome mjestu djeluje neki od sindikata udruženih u SSSH, obratite se njegovu sindikalnom povjereniku kako biste postali članom toga sindikata.

Čak i ako na vašemu radnome mjestu ne postoji sindikalna podružnica, učlaniti se možete pojedinačno i uživati jednaka prava i usluge kao svi ostali članovi naših sindikata. Ima li vas veći broj koji želite postati članovi sindikata, naši će vam sindikati pružiti svu potrebnu pomoć kako biste osnovali i registrirali sindikalnu podružnicu. Učlaniti se možete i putem naše internet stranice – odaberite jedan od sindikata udruženih u SSSH u djelatnosti kojoj pripada tvrtka u kojoj radite  i ispunite pristupnicu, koju ćemo proslijediti vašem sindikatu.

Ako ste član sindikata, prvo mjesto na kojemu možete zatražiti savjet i pomoć u vezi vaših prava i problema na radnome mjestu jest vaša sindikalna podružnica, odnosno izabrani sindikalni povjerenik. U dogovoru s njim (ili izravno ako ste član sindikata, a u vašem poduzeću ne postoji sindikalna podružnica), ako je potrebno možete se obratiti i svojemu sindikatu, ili teritorijalnim povjerenicima i pravnim zastupnicima u teritorijalnim uredima SSSH.

Ako niste član sindikata, ozbiljno razmislite o tome da se učlanite. Budući da naše postojanje i rad ovise o našem članstvu, bilo bi nekorektno prema članovima koji plaćaju članarinu kad bismo istu uslugu pružali svim radnicima, bez obzira jesu li članovi ili ne. Za detalje o tome koji sindikat pokriva djelatnost u kojoj radite, i kako se učlaniti, pogledajte ovdje.

Ne. Pravo svakoga radnika da se učlani u sindikat po svojem izboru zajamčeno je Zakonom o radu, bez obzira na to kod kojeg poslodavca radite. Također, prema Zakonu o radu nitko ne smije biti stavljen u nepovoljniji položaj, odnosno diskriminiran i na bilo koji način kažnjen zbog toga što je član sindikata.

Ne treba vam dopuštenje vašeg poslodavca da se učlanite u sindikat, a ako tako želite vaš poslodavac ne mora ni znati da ste član sindikata.

Jedna je od glavnih odgovornosti sindikata zaštititi svoje članove od bilo kakve diskriminacije ili kršenja njihovih prava. Ako imate bilo kakvih problema s poslodavcem zbog toga što ste član sindikata ili to želite postati, obratite se svojemu sindikatu koji će vam pružiti pravnu pomoć.

Svaki radnik ima određena prava koja su mu zajamčena Zakonom o radu, Zakonom o zaštiti na radu i drugim zakonima. Više o osnovnim pravima zajamčenim Zakonom o radu možete pročitati ovdje.

Ipak, prava zajamčena Zakonom o radu predstavljaju samo minimum, koji je moguće povećati kolektivnim pregovorima s poslodavcem i sklapanjem kolektivnog ugovora. Budući da je kolektivni ugovor nemoguće sklopiti ako ne postoji sindikat, poduzeća i organizacije u kojima su radnici organizirani u sindikat obično imaju veću razinu prava radnika od poduzeća i organizacija iz iste djelatnosti u kojima ne postoji sinidkat.

Vaš poslodavac obvezan je postupati s vama u skladu sa standardima postavljenim Zakonom o radu i drugim zakonima. Uskraćivanje prava zajamčenih Zakonom o radu predstavlja prekršajno, a u slučaju neisplate plaće i kazneno djelo.

Ako smatrate da poslodavac krši vaša radna prava, imate nekoliko opcija. Možete se obratiti Državnom inspektoratu  za rad (prijavu možete realizirati i anonimno), ili možete angažirati odvjetnika i tužiti poslodavca prekršajnom sudu. Najbolja je opcija, međutim, biti članom sindikata, te se za zaštitu svojih prava obratiti svojemu sindikalnom povjereniku ili izravno sindikatu. Sindikat će vam pružiti pravni savjet, upoznati vas s vašim pravima i opcijama njihova ostvarenja ili zaštite.

U nekim slučajevima, upozorenje i pritisak sindikata bit će dovoljni kako bi uvjerili poslodavca da mora prestati kršiti zakon i omogućiti vam prava koja vam zakonski pripadaju. Ako to nije dovoljno, sindikat, odnosno njegovi pravni zastupnici, pružit će vam besplatnu pravnu pomoć koja uključuje i zastupanje pred sudom, odnosno pokretanje i vođenje sudskog spora protiv poslodavca.

Kontakte naših pravnih zastupnika, kojima se članovi sindikata udruženih u SSSH mogu obratiti za pravni savjet i zastupanje pred sudom, možete pronaći u kontaktima teritorijalnih ureda SSSH.